Jeste li znali da je prijevremeni porod jedan od glavnih neriješenih problema suvremene medicine? Da, usprkos primjeni najsuvremenijih metoda perinatalne skrbi:
- umire oko 20%, a u slučaju vrlo niske porodne težine i do 45%, prijevremeno rođene djece
- od preživjele prijevremeno rođene djece 5-8% ima cerebralnu paralizu, a
- 25% te djece ima različite teškoće u učenju i slabiji uspjeh u školi, što je često praćeno različitim oblicima oštećenja motorike?
Znate li da je dječji mozak plastičan i vrlo prilagodljiv te da velik broj djece s moždanim oštećenjem može, uz intenzivne postupke habilitacije i poticanja, u cijelosti nadoknaditi svoj hendikep?

Jeste li znali da naše starenje prati niz neuroloških bolesti, kao što su:
- Alzheimerova bolest
- vaskularna demencija
- frontotemporalna (Pickova) demencija
- bolest Lewyjevih tjelešaca
- bolest argirofilnih zrnaca (Braakova demencija)
- alkoholna demencija?

S obzirom na očekivani porast duljine života pučanstva, očekuje se da će funkcije mozga starijih osoba biti središnje pitanje medicine i društva budućnosti.
Ta pitanja potiču nas da u Tjednu mozga u Hrvatskoj 2003. posebnu pozornost usmjerimo na:
1. Značaj "Stoljeća uma"
2. Odnos mozga i starenja
3. Razvitak mozga od stanice do uma.

Naravno, pitanja koja smo postavili u Tjednu mozga 2002. godine također ostaju temelj za sučeljavanje javnosti s problemima neuroloških i duševnih bolesti i tajnama ljudskog mozga. Sjetite se da su u Hrvatskoj oštećenja mozga i kralježnične moždine glavni uzrok trajne onesposobljenosti, a moždani udar vodeći uzrok smrti. Samo od shizofrenije boluje 1% stanovništva, a najveći broj bolničkih dana u hrvatskom zdravstvu odnosi se na pacijente s duševnim bolestima i poremećajima. Život brojnih obitelji u Hrvatskoj teče u sjeni tumora mozga i ozljeda glave, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i mijastenije gravis, epilepsije i niza drugih neuroloških i psihijatrijskih bolesti.

Koliko nas pati od poremećaja sna i spavanja? Koliki naši bližnji i poznanici trpe od kronične boli? U koliko hrvatskih domova alkoholna oštećenja mozga razaraju obiteljski život i odgoj djece i mladeži? Kolikim hrvatskim braniteljima i žrtvama zlostavljanja je posttraumatski stresni poremećaj promijenio funkcije mozga i psihički život? Bolesti poput "kravljeg ludila" i Creutzfeld-Jacobove bolesti prijeteći se primiču našim granicama, dok droga i bolesti ovisnosti već nagrizaju generaciju na kojoj se temelji naša budućnost.

U razvijenim zemljama Sjeverne Amerike, Europske unije i u Japanu odavno je prepoznat golem socijalno-ekonomski utjecaj neuroloških i duševnih bolesti, čije posljedice trajno i duboko prožimaju sve pore društvenog i ekonomskog života jer čovjeka ne pogađaju samo u starosti, već ga često prate od početka života.

Da bi se istaknuo značaj istraživanja mozga, 1990. g. proglašeno je Desetljeće mozga (The Decade of the Brain). Tijekom toga desetljeća znatno su povećana ulaganja u istraživanja međunarodno definiranih prioritetnih ciljeva u području neuroznanosti. Ostvaren je bitan napredak u našem poznavanju razvitka, građe i funkcije ljudskog mozga. Otvorene su nove i neslućene mogućnosti liječenja neuroloških i duševnih bolesti i poremećaja. Već pri prvome koraku u novo tisućljeće, istraživanja ljudskog genoma, razvojna biologija i neuroznanost preuzeli su ključnu ulogu u biomedicini. Prioritetni ciljevi znanosti u 21. stoljeću - Stoljeću uma (The Century of Mind) su: istraživanje matičnih stanica i uloge gena u razvitku živčanog sustava, metode slikovnog prikaza građe i funkcije mozga, istraživanje spoznajnih poremećaja i duševnih bolesti, te istraživanje boli. U Stoljeće uma ulazimo s nadom da će suvremeno društvo, na čvrstim temeljima istraživanja mozga, razviti nove pristupe u odgoju i obrazovanju, omogućiti uspješan razvitak djeteta, te znati održati zdrave funkcije mozga i u poodmakloj životnoj dobi.

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, domu većine vodećih neuroznanstvenika u Hrvatskoj, značenje istraživanja mozga jasno je prepoznato već na početku Desetljeća mozga. Osnovali smo Hrvatski institut za istraživanje mozga i Hrvatsko društvo za neuroznanost, a tijekom cijeloga Desetljeća mozga aktivno istražujemo prioritetne ciljeve neuroznanosti u tijesnoj suradnji s našim inozemnim partnerima i institucijama.

Danas se po drugi put priključujemo svjetskoj i europskoj akciji pod nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week), koja se već devetu godinu odvija u drugom tjednu mjeseca ožujka. Inicijator i glavni organizator Tjedna mozga je "Dana Alliance for Brain Initiatives" (www.dana.org), a njezin partner u Europi je "European Dana Alliance for the Brain" (www.edab.org). U rad Dana Alliance uključeno je 13 dobitnika Nobelove nagrade te više od 1200 organizacija iz 45 zemalja na 6 kontinenata, a sve se aktivnosti odvijaju uz punu potporu vlada i ministarstava uključenih zemalja, te brojnih akademskih institucija i nevladinih organizacija. Tijekom Tjedna mozga, javnosti svih uključenih zemalja omogućeno je bolje upoznavanje uzroka, opsega i posljedica neuroloških i duševnih bolesti i poremećaja te značenja istraživanja mozga za otkrivanje, prevenciju i liječenje tih bolesti i poremećaja i ublažavanje njihovih posljedica. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta. Izjave i deklaracije o mozgu potpisuju svi, od gradonačelnika gradova - do predsjednika SAD-a, g. Georga Busha.

Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta i Hrvatsko društvo za neuroznanost (www.csfn.hiim.hr) po drugi puta i u Hrvatskoj organiziraju Tjedan mozga, od 10. do 16. ožujka 2003. godine. Pridružuju nam se Medicinski fakulteti u Rijeci, Splitu, Osijeku i Mostaru. Mi smo se već uključili u međunarodnu bitku za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i Vi!

Informacije:
Hrvatski institut za istraživanje mozga
Šalata 12, 10000 Zagreb
tel: 01 45 96 832, 45 96 902, 45 96 801
fax: 01 45 96 942
e-mail: mozak@hiim.hr; http://www.hiim.hr