07. travnja se obilježava Svjetski dan zdravlja. Ovogodišnja tema Dana jest Kretanjem do zdravlja. Originalni naziv, predložen od Svjetske zdravstvene organizacije glasi: "Agita mundo - move for health".

Zašto slogan "Kretanjem do zdravlja"?
Stoljećima je civilizacija upoznata s blagodatima umjerene tjelesne aktivnosti koja je zajedno s pravilnim navikama hranjenja temelj zdravoga života. Znanstvena istraživanja i epidemiološki podaci potvrđuju kako te dvije dimenzije - pravilna prehrana i umjerena tjelesna aktivnost smanjuju pojavnost srčanog infarkta, moždanog udara, šećerene bolesti tip II i određenih tipova karcinoma. Sve se te bolesti nazivaju kronične nezarazne bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako će navedene bolesti do 2020. godine činiti preko 70% svjetskog tereta bolesti.

Kretanjem do zdravlja, slogan Svjetskog dana zdravlja 2002 poziv je pojedincima, organizacijama i zemljama na organiziranje akcija s ciljem prevencije bolesti.

Što znači Agita mundo?
Agita na portugalskom jeziku znači protresti; aguta mundo znači protresti svijet. Naziv je preuzet od imena akcije Agita Sao Paolo, brazilskog pokreta za zdravije življenje koji se proširio na SAD, Kanadu, a sada i na cijeli svijet kroz ovogodišnji slogan Svjetskog dana zdravlja.

Kronične nezarazne bolesti
Kronične nezarazne bolesti nastaju tijekom dužeg perioda vremena kao posljedica načina prehrane i života. Individualno ponašanje je tu samo dio problema. Siromaštvo, nasilje, brze društvene i ekonomske promjene, nedostatak edukacije, nedostatak ili neadekvatna zdravstvena služba, sve to doprinosi porastu oboljelih od karcinoma, šećerne bolesti, srčanih i krvožilnih bolesti, baš kao i AIDS-a i malarije.
Zarazne bolesti su prije bile najveći problem. Odnosile su mnoge živote u velikim epidemijama i pandemijama. Danas zarazne bolesti ustupaju mjesto nezaraznim. Razlozi leže u napretku medicine i promjeni načina života. Nedovoljna tjelesna aktivnost jedan je od ključnih čimbenika koji pridonose toj promjeni i stoga se na nju želi skrenuti pozornost preko Svjetskog dana zdravlja 2002.

Posljedice nedovoljne tjelesne aktivnosti
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako zbog posljedica nedovoljne fizičke aktivnosti umire dva milijuna ljudi godišnje u svijetu. Nedovoljna tjelesna aktivnost pogoduje razvoju debljine koja opet pogoduje razvoju niza bolesti, a zbog debljine je otežana pokretljivost i stvara se začarani krug koji se u suvremenom svijetu viđa sve češće.
Tjelesna aktivnost može biti praktično rješenje za brojne zdravstvene probleme: pomaže smanjenju nasilja među mladima, promovira nepušački stil života te smanjuje vjerojatnost drugih rizičnih ponašanja kao što su konzumiranje droge, alkohola i neodgovorno spolno ponašanje. Također smanjuje osjećaj izolacije i usamljenosti među starijim osobama te poboljšava njihovu fizičku i mentalnu sposobnost.

Bolje spriječiti nego liječiti
Kronične nezarazne bolesti kao što su srčani infarkt, moždani udar, šećerna bolest, karcinomi - ne nastaju odjednom. Potreban je dugi niz godina da bi se razvili. Bilo gdje na tom dugom razvojnom putu bolesti ona se može liječiti te spriječiti njeno daljnje napredovanje i posljedice. Ona se treba pokušati i potpuno spriječiti, međutim preventivne akcije su poprilično zanemarene, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Procjenjuje se kako je manje od 5% novca potrošenog na zdravstvo u svijetu uloženo u sprječavanja nastanka bolesti i promociju zdravog stila življenja.
Zašto su ljudi nedovoljno tjelesno aktivni?
Nedostatak tjelesne aktivnosti nije samo odraz užurbanog modernog stila življenja i trke za novcem već i posljedica niza drugih čimbenika. Gužva, kriminal, veliki promet, zagađen zrak, nedostatak parkova, sportskih i rekreacijskih objekata, čak i pločnika, čini tjelesnu aktivnost teškim izborom za mnogo ljudi. Stoga je prevencija zadatak ne samo pojedinca, sportskih društava i nevladinih organizacija već prvenstveno zadatak vlade.

Što je tjelesna aktivnost?
Tjelesna je aktivnost bilo kakvo pokretanje tijela kojim se gubi energija (kalorije!). jednostavno rečeno, to je - kretanje. Pri brzom kretanju, igri, vožnji skate-a, plesanju, uspinjanju stepenicama, vježbanju u gimnastičkoj dvorani, trčanju, plivanju…krećete se za svoje zdravlje!

Koliko tjelesne aktivnosti je potrebno u svrhu postizanja i očuvanja zdravlja?
Bilo koja količina tjelesne aktivnosti postići će da se bolje osjećate. Najmanja količina tjelesne aktivnosti koja je potrebna za prevenciju bolesti jest 30 minuta dnevno. To ne mora značiti odlazak u teretanu nego i jednostavnije pothvate - hodanje dviju stanica umjesto čekanja autobusa ili tramvaja; hodanje do posla, vježbanje na kućnoj bicikli, košarka u dvorištu ili plesanje s ukućanima. Početnici bi trebali postepeno povećavati količinu fizičke aktivnosti.
Naravno, 30 minuta je minimum aktivnosti potreban za prevenciju bolesti. Naravno, svaka minuta više predstavlja veće ulaganje u svoje zdravlje.
No, najvažnije je kretati se!

Zašto je tjelesna aktivnost tema Svjetskog dana zdravlja 2002? Zar ne postoje važniji zdravstveni problemi u svijetu?
Manjak tjelesne aktivnosti glavni je čimbenik rizika, često neuočljiv, za nastanak brojnih smrti, bolesti i invalidnosti. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije "sjedeći" način života spada među 10 vodećih svjetskih uzroka smrti i invalidnosti. S njom se godišnje povezuje više od dva milijuna smrti. Svugdje u svijetu 60-85% odraslih osoba nisu dovoljno tjelesno aktivni. Rizik koji nosi nedovoljna tjelesna aktivnost za nastanak zastrašujućih bolesti kao što su srčani infarkt, moždani udar, šećerna bolest, karcinomi koji pak povećavaju rizik od nastanka povišenog krvnog tlaka, osteoporoze i depresije više su nego dovoljni argumenti