Za većinu ljudi slušanje je pasivna aktivnost i česta je zbrka oko glagola slušati i čuti. Istraživanja pokazuju kako ljudi stvarno čuju oko 30% onoga što slušaju.

Što ometa aktivno slušanje?
Ovdje spada preokupiranost vlastitim interesima, brigama, izgledom govornika, bukom itd.

Osjećajno aktivno slušanje zahtijeva suosjećanje, razumijevanje i interpretiranje. Dobri slušači sugovorniku posvećuju potpunu pozornost i razmišljaju o pitanjima koja mogu postaviti kako bi kako bi ga/je bolje razumjeli.

Sažimanje ili parafraziranje onoga što je sugovornik rekao potvrđuje naše zanimanje za govornika i pomaže međusobnom razumijevanju.

Korištenje potvrdnih fraza kao što su "razumijem", "vidim", "a-ha", "da, da" itd. tijekom slušanja potvrđuje kako slušač obraća pozornost na ono što se govori. Ovo je osobito važno kada je tijekom komunikacije potrebno pobrati sugovornike simpatije.

Sposobnost razumijevanja govora tijela je izrazito važno za učinkovito slušanje jer se manje od 10% komunikacije odvija preko izgovorenih riječi. Dobro slušanje uključuje uspostavljanje izravnog kontakta očima (tzv. eye contact) sa sugovornikom. Odgovaranje prikladnim govorom tijela kao npr. osmjehom ili klimanjem također potvrđuje slušateljevu zainteresiranost za izgovoreno.

U svrhu poboljšanja Vaših slušačkih sposobnosti, kada Vam drugi govore:

- suzdržite se od prekidanja sugovornika
- ne dopustite drugim stvarima ili ljudima da Vam odvlače pozornost
- budite strpljivi s ljudima koji se teško izražavaju
- osmjesima i potvrđivanjem ohrabrujte druge da se izraze
- radije razmišljajte i procjenjujte što je bilo rečeno nego tko je to rekao
- izbjegavajte razmišljati o onome što slijedeće želite reći