Uzimanje anamneze
Većina je starijih bolesnika sposobna dati pouzdanu medicinsku anamnezu, ali ukoliko postoje brojne tegobe koje otežavaju komunikaciju, dobivanje podataka može biti otežano.
U tom slučaju podatke treba tražiti od obitelji ili njegovatelja starije osobe. U anamnezi su važni podaci o uzimanju lijekova, prehrani, apetitu, spavanju, promjenama tjelesne mase, traumama, inkontinenciji, te psihičkim promjenama (senilnost, depresija, tjeskoba,…).

Odluka o liječenju

Ponekad bolesnici, što je osobito često u zapadnim zemljama, napišu upute kako postupati s njima u slučaju potrebe intenzivnog liječenja, isključuju mogućnost umjetnog održavanja života i reanimacije. U tom slučaju, članovi obitelji ili njegovatelj trebali bi s tim biti upoznati i obavijestiti liječnika.

Fizikalni pregled

Potreban je pozoran i detaljan fizikalni pregled jer se radi o starijoj osobi pa je veća vjerojatnost da će liječnik naići na više patoloških nalaza. Za vrijeme svakog pregleda treba izmjeriti arterijski tlak i puls u stojećem i ležećem položaju, tjelesnu masu, pregledati vid i sluh, provjeriti jesu li pomagala za vid i sluh odgovarajuća potrebama pacijenta. Ukoliko je oslabljen sluh, treba provjeriti vanjski zvukovod i tražiti naslage cerumena koje se ispiru. Važno je provjeriti zubne proteze i stanje usne šupljine kad se izvadi proteza.
Bolesti štitnjače učestalije su u starijoj dobi pa je potrebno napraviti detaljan fizikalni pregled vrata, osobito zato što su osjetljivost i specifičnost nalaza znatno niže nego kod mlađih. Vjerojatnost karcinoma dojke raste s dobi, a učestalost samopregleda se smanjuje pa je potrebno uputiti žene na mamografiju bar jednom godišnje.
Pri auskultaciji se često nađe četvrti srčani ton koji u starijih osoba ne ukazuje na značajnu bolest, čest je sistolički šum aortne skleroze i teško ga je razlikovati od aortne stenoze.
Ukoliko je stariji bolesnik nepokretan i neaktivan, te ima inkontinenciju urina i stolice, potrebno je provjeriti postoji li opstipacija i impakcija fekalija. Distendirani mokraćni mjehur može biti znak retencije mokraće. Potrebno je ispitati i perinealnu osjetljivost i bulbokavernozni refleks.
Ukoliko postoji poremećajj održavanja ravnoteže ili anamnestički podatak o učestalim padovima, potrebno je promatrati kako bolesnik hoda, sjeda na stolicu, ustaje sa s nje, kako se okreće. Abnormalnost hoda i čvrstoća pri stajanju promatraju se pri stajanju dok su bolesniku oči zatvorene. Treba imati na umu da je odsutnost određenih znakova kod starijih pacijenata, kao Ahilovog refleksa ili osjećaja vibracije na stopalima, vrlo česta i ne smatra se patološkim znakom.

Procjena duševnog stanja starijeg bolesnika

Procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika poželjna je uz procjenu raspoloženja i afekta. Kognitivne sposobnosti mogu se testirati već i uzimanjem anamneze.
Osobe s blagim kognitivnim poremećajem (blaga demencija) obično zadržavaju svoje lijepo ponašanje i mogu prekriti intelektualna oštećenja veselim i suradljivim ponašanjem. Zbog toga bolesnik uvijek treba postaviti dodatna pitanja, npr. o televizijskom programu, najzanimljivijim serijama, razlozima za gledanje nekog programa, društvena zbivanja, sadržaj novina itd. Ukoliko se nakon ove kratke obrade pojavi sumnja o kognitivnom oštećenju, potrebna je daljnja obrada pacijenta. Da bi se otkrilo umjereno oštećenje, nije dovoljno samo ispitati samoorijentaciju prema osobi, mjestu i vremenu. Brzu procjenu može dati traženje od pacijenta da nacrta sat s kazaljkama koje označavaju određeno vrijeme, npr. 12 sati i 20 minuta, koje može dati informativan uvid u bolesnikov kognitivni status, video-prostorne deficite, sposobnost razumijevanja i obavljanja uputa u logičnom nizu i o eventualnoj perseveraciji. Za detaljniju obradu postoje brzi testovi, npr. Mini-Mental status test po Folsteinu s brojčanim rangiranjem koji se može izvesti u 5-10 minuta. Bez obzira na test koji se upotrebljava, njegova je važnost u prepoznavanju područja oštećenja. Opće je pravilo da nerazmjerne teškoće s promptnim sjećanjem (npr. liste od tri predmeta) upućuju na depresiju dok oslabljeno sjećanje tih triju predmeta 5 minuta kasnije upućuje na demenciju. U pacijenata sa smetnjama pozornosti, što je prepoznatljivo po sposobnosti izgovaranja jednostavnih riječi unatrag, ponavljanja brojeva s pet znamenki ili recitiranja imena mjeseci unatrag, vjerojatno je prisutan delirij, a ispravnost ostalog testa je dubinska. Test se, međutim, ispravno može interpretirati tek kad se napravi sveobuhvatna procjena.