To su sve afiziološke, patološke promjene na koži. Razlikuju se po veličini, boji, konzistenciji i ograničenosti prema okolini.

Postoje tri skupine eflorescencija:
-eflorescencije u razini kože (makula),
-iznad razine kože,
-ispod razine kože

Eflorescencije u razini kože:

Makula (ili pjega) je cirkumskriptna (zatvorena) eflorescencija koja se od okolne kože ralikuje samo bojom. Mogu biti različita oblika i boje. Makule koje nastaju zbog trajnog proširenja kapilara nazivamo teleangiektazije. Makule koje nastaju zbog krvarenja pod kožu nazivamo purpura, dok se najmanja krvarenja pod kožu zovu petehija. Uzrok pojavi makula može biti i nakupljanje melanina.

Eflorescencije iznad razine kože:

Papula (čvorić) je veličine do 1 cm u promjeru, solidne građe (kao leća). Koža je elevirana zbog proširenja epidermisa, upalnog infiltrata u dermisu, taloženja patoškog metabolita. Mogu biti različitog oblika i obično su oštro ograničene, izolirane,ili pak u nizu (moniliformne), ili u skupinama. Lihenoidne papule su crvenosmeđe, tvrde i voštano sjajne, obično smještene na mjestu češćeg trljanja kože o kožu. Poput maline izgledaju frambiziformne , dok su moluskoidne na dnu sužene poput peteljke.

Plak je uzdignuta pločasta tvorba, kao papula ali je veća od 1 cm u promjeru. Prošireni plakovi koji zauzimaju veći dio kože predstavljaju eritrodermiju.

Kvrga (tuber) građe je i veličine kao i papula , međutim se za razliku od nje nekrotički raspada (papula se resorbira).

Gomolj (phima) su eflorescencije veće od ploda lješnjaka. Sastoje se od hiperpastičnog vezivnog tkiva .

Vegetacija je čvorastog izgleda i različite veličine, površine izbrazdane poput cvjetače. U pravilu je upalnog karaktera, dakle prisutne su hipertrofija i hiperplazija vezivnog tkiva.

Tumor je karakteriziran neupalnim bujanjem tkiva i posjeduje autonomiju rasta po kojoj se dijeli na maligne i benigne.

Urtika brzo nastaje i brzo nestaje. Od okolne se kože razlikuje karakterističnom crvenkastom ili bjelkastom bojom i tvrdoćom. Riječ je o edemu papilarnog dermisa koji dosta svrbi , s glavnim sadržajem eksudatom i malo upalnih stanica. Može nastati egzogeno, prilikom uboda insekta ili endogeno usljed alergijske preosjetljivosti.

Eritema eksudativum je uzdignuta upalna tvrba veličine kovanog novca. Nastaje brzo a zbog nastalog celularnog upalnog infiltrata nestaje sporije. Nakon nastanka srednji se dio eritema ulekne i promjeni boju u crveno-ljubičastu dok su rubovi i dalje crveni.

Eflorescencije ispod razine kože:

Ragada je duboka pukotina koja nastaje najčešće zbog smanjene elastičnosti tkiva na mjestima na kojima je rožnati sloj najdeblji (tabani). Ragade ulaze u dermis pa su vrlo bolne. Karakteristične su za palmoplantarnu psorijazu.

Duktulus (kanalić) je tvorba koja se vidi samo kod scabiesa nastao usljed bušenja epidermisa od strane ženke uzročnika koja tu polaže jaja.

Ekskorijacija (ogrebotina) je linearno traumatsko oštećenje epidemisa, najčešće kao posljedica grebanja usljed svbeža kože. Kako ne prelaze granicu između epidermisa i dermisa, cijele epitelizacijom sa svojih rubova, dakle bez stvaranja ožiljka.

Erozija je oštećenje epidermisa nastala kao posljedica različitih patoloških promjena kože (nakon pucanja mjehura ili nadražaja vlažnih dijelova kože).

Ulkus (čir) nastaje na koži odbacivanjem nekrotičkog tkiva a može doprijeti sve do potkožja, muskulature i kosti. Poslije izliječenja uglavnom zaostaje ožiljak.

Rana (vulnus) je prekid kontinuiteta tkiva nastao usljed povrede.

Fistula je cijev kroz koju se na površinu kože ili sluznice iz dubine odvodi tekući sadržaj. Inkompletna fistula je cijev koja nema izlaz na površinu kože.

Apsces je zatvoreno gnojno žarište u koži ili potkožnom tkivu čiji gnojni sadržaj ima tendenciju izbijanja na površinu. Prije perforacije se koža zacrveni. Najčešće su topli i bolni apscesi uzrokovani piogenim kokima. Postoje i aseptički, sterilni apscesi.

Čvor (nodus) upalna je tvorba koja nastaje duboko u koži i potkožju a svoji postupnim povećanjem odiže kožu pa se čini kao da se nalazi iznad razine kože. Čvor manji od 1 cm je nodulus, a oni koji u središnjem dijelu omekšaju zbog nekroze i perforiraju kroz kožu su gumme ( karakteristične za završni stadij sifilisa ).

Atrofija je stanjenje epidermisa i dermisa nastalo nekim regresivnim procesom u koži, s redukcijom adneksa kože.

Skleroza je sekundarna promjena kože, u kojoj su pojedina područja kože uleknuta i tvrda a koža se ne može skupljati u nabore. Ona je karakteristična za završni stadij sklerodermije gdje su vezivna vlakna kože umnožena a ostale strukture reducirane u broju i veličini, ili nedostaju.

Ožiljak (cikatriks) je reparatorni pokušaj organizma da sanira oštečenja kože zamjenjujući ih manje vrijednim vezivnim tkivom. Građen je uglavnom od kolagenih vlakana. Poseban je oblik ožiljka keloid koji ima autonomiju rasta; postoji individualna sklonost bujanju vezivnog tkiva na mjestu traume. Keloid se može javiti i bez prethodne traume. Češći je u crne rase.