Pred kraj zime i u proljeće vrlo su česte infekcije dišnih putova, od obične prehlade do gripe. Ipak sve ono što sja nije zlato, tako sve ono što izgleda kao gripa ili gnojna upala grla ne mora to nužno i biti.

Definicija:
U sindrom akutnog febrilnog respiratornog katara spada cijeli niz kliničkih entiteta, kojima je zajedničko da ih izazivaju virusi iz skupine respiratornih virusa. Ti klinički entiteti su: eksudativni faringitis (virusna angina), akutna respiratorna bolest, faringokonjuktivalna groznica (upala ždrijela i spojnice oka), febrilni krup, bronhitis i bronhiolitis.

Etiologija:
Uzročnici febrilnog katara mogu biti različiti virusi ovisno o njihovoj virulenciji, otpornosti pogođenog organizma, itd. Najčešći uzročnici su: adenovirusi, virusi parainfluenze, respiratorni sincicijski virus, neki tipovi enterovirusa, itd.

Adenovirusi su DNA virusi veličine od 60 do 90 nm, kojih ima više od 40 različitih antigenih tipova. Između 4 i 5% svih respiratornih bolesti je uzrokovano adenovirusima. Tip 3 uzrokuje akutnu faringokonjuktivalnu groznicu u veće djece i odraslih. Akutna respiratorna bolest je najčešće uzrokovana tipovima 4 i 7. Osim ovih infekcija adenovirusi mogu uzrokovati virusnu upalu pluća, folikularnu upalu spojnice oka i epidemijsku upalu rožnice i spojnice oka.

U skupinu virusa parainfluenze spadaju 3 usko povezana RNA virusa koji mogu uzrokovati različite vrste respiratornih infekcija, od obične prehlade pa do gripi slične upale pluća, s febrilnim krupom (laringotraheobronhitisom) kao najtežom manifestacijom bolesti.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) je RNA virus koji je jedan od najvažnijih uzroka upale nižih partija respiratornog trakta (bronhiolitis i upala pluća) u dojenčadi i male djece, koje u toj dobnoj skupini mogu biti smrtonosne. Kod veće djece i odraslih RSV uglavnom uzrokuje blage oblike respiratorne bolesti (obična prehlada).

Enterovirusi (ECHO virusi, Coxsackie A i Coxsackie B) su mali RNA virusi koji uzrokuju, između ostalih, i infekcije respiratornog trakta. Pojavljuju se najčešće ljeti i u jesen uzrokujući bolest sličnu gripi, tako da je ta infekcija popularno imenovana ˝ljetna gripa˝, iako o pravoj influenci nema ni riječi.

Klinički entiteti:
Eksudativni faringitis (virusna angina): kao što se iz naziva može pretpostaviti ovdje prevladava upala ždrijela i tonzila, slično kao kod gnojne angine. Razlika između virusne i gnojne angine osim u uzročniku (virus prema bakteriji) postoji i u kliničkoj slici. Sluznica ždrijela je crvena ali ne žarko crvena kao kod gnojne angine, eksudat nije gnojan nego sluzav, regionalni limfni čvorovi nisu izrazito bolni. Osim toga obično su kod virusne angine izraženi i drugi kataralni simptomi (sekret iz nosa, upala spojnice oka, itd.).

Akutna respiratorna bolest (ARB)
Akutna respiratorna bolest je klinički entitet koji je ponekad teško odjeliti od gripe. Vrlo često je uzrokovana adenovirusima koji uzrokuju i najteže oblike bolesti. Bolest se može širiti zrakom, vodom i direktnim kontaktom. ARB je obilježena umorom, vrućicom, tresavicom i glavoboljom. Glavna razlika prema gripi je ta što su kataralni simptomi kod akutne respiratorne bolesti, ukoliko se pojave, prisutni od samog početka bolesti. Kod tipične epidemije koja je ograničena na pojedino kućanstvo ili vrtić imati ćemo bolesnike samo s temperaturom i bez lokalnih simptoma, zatim osobe s upalom ždrijela, bronhitisom, pa sve do virusne upale pluća. Moguć je i razvoj sekundarne bakterijske infekcije ali ipak rjeđe nego kod gripe.

Faringokonjuktivalna groznica
Ova adenovirusna bolest karakterizirana je trijasom vrućice, upale ždrijela (faringitisom) i upale spojnice oka (konjuktivitisom). Više od 50% bolesnika ima sve tri komponente bolesti, dok ostatak ima jednu ili dvije. Konjuktivitis je u početku obično jednostran i može potrajati do dva tjedna, dok se ostali simptomi uglavnom povuku za 7 dana.

Akutni bronhiolitis
Bolest djece do prve godine života, koju najčešće uzrokuje RSV. Otežano disanje (dispneja), kašalj, zviždanje u prsima i produženi ekspirij su glavni simptomi koji se obično pojavljuju dan dva nakon simptoma upale gornjeg respiratornog trakta (sekrecija iz nosa). Fizikalnim pregledom pluća čuje se masa hropaca i krepitacija. Respiratorni poremećaji dovode do smanjene koncentracije kisika u krvi i tkivima (hipoksija) i cijanoze, koje ako duže potraju mogu dovesti do smrti.

Akutni infekciozni laringotraheobronhitis
Karakteriziran je upalom grkljana, dušnika i bronha s izlučivanjem gustog, žilavog i ljepljivog sekreta. Najčešće pogađa djecu do druge godine života, a težina bolesti je veća što je dijete mlađe. Bolest može početi naglo sa vrućicom i simptomima krupa (kašalj poput laveža psa, stridorozno, otežano disanje i promuklost), ili češće nakon simptoma upale gornjeg respiratornog trakta. Zbog gustog sekreta u bronhima koje dijete ne može iskašljati može doći do hipoksije i cijanoze, upala ili kolapsa dijelova pluća, a često može doći i do ugušenja.

Dijagnoza:
Kliničku dijagnozu je ponekad teško postavit zbog povezanosti kliničkih entiteta međusobno, ali i sličnosti s drugim bolestima (gripa, gnojna angina, spastični laringitis, itd.). Etiološka dijagnoza je izrazito otežana zbog cijelog niza mogućih uzročnika, samo izolacija i identifikacija virusa je siguran dokaz akutne virusne infekcije.

Terapija:
Liječenje virusnih infekcija osniva se na mirovanju i primjeni lijekova i sredstava za ublažavanje općih simptoma (obaranje povišene temperature, ublažavanje bolova, topli napitci, itd.). Infekcije uzrokovane respiratornim virusima osim ovih lijekova zahtijevaju i sredstva za smirivanje kataralnih simptoma (kapi za nos, sredstva za olakšavanje iskašljavanja). Ipak kliničke manifestacije kao bronhiolitis i laringotraheobronhitis zahtijevaju, u većini slučajeva, pregled i mišljenje specijaliste te liječenje u bolnici. Neke studije su pokazale da kod bronhiolitisa i upale pluća uzrokovanih RSV primjena ribavirina u aerosolu može smanjiti širenje virusa, i ubrzati oporavak. Upotreba antibiotika indicirana je samo u slučajevima kada je dokazana bakterijska superinfekcija.

Prognoza:
U većini slučajeva oporavak je brz i bez trajnih posljedica, posebno kod veće djece i odraslih. Bronhiolitis ima smrtnost od ispod 1% ukoliko se adekvatno liječi. Laringotraheobronhitis je najteža i najopasnija manifestacija respiratornih infekcija u djece, ima smrtnost do čak 20%.