Apgar score, odnosno bodovanje po Apgarovoj, služi za brzu procjenu vitalnosti novorođenčeta.
Pregled novorođenčeta obavlja se točno 60 sekunda nakon rođenja i ponavlja se točno pet minuta nakon rođenja.
Gledaju se i ocjenjuju s 2, 1 ili 0 bodova slijedeći parametri:

1. Boja kože kao mjerilo količine kisika u krvi
2. Disanje
3. Frekvencija i kakvoća pulsa odnosno frekvencija srca
4. Tonus mušića
5. Refleksna podražljivost

Bodovi dobiveni za svaki parametar zbrajaju se. Najveći broj bodova je 10 (optimalno vitalno novorođenče), a najniži 0 (teško deprimirano novorođenče).
Djeca koja u prvoj ili petoj minuti imaju 8-10 bodova ne trebaju posebne mjere zbrinjavanja.
Djeca s 4-7 bodova smatraju se umjereno deprimiranih vitalnih funkcija, a djeca s 3 boda ili manje kao teško deprimiranih vitalnih funkcija.

Indeks vitalnosti po Apgarovoj (Apgar score)

Bodovanjem po Apgarovoj u prvoj i petoj minuti nakon rođenja ugrubo se procjenjuje funkcija mozga, disanja i krvotoka.
Dugi je niz godina Apgar bodovanje smatrano vrlo pozdanim za otkrivanje poremećaja opskrbe disanja, a često se njime služilo za davanje prognoze ranog ishoda i kasnijeg razvoja djeteta. S vremenom se, međutim, uvidjelo kako na rezultat bodovanja utječe niz čimbenika kao što su trajanje trudnoće, lijekovi koje je dobila majka, infekcije, prirođene bolesti živčanog, mišićnog i srčano-žilnog sustava. Također postoji velika subjektivna varijabilnost bodova kod svakog ocjenjivača te se danas ovo bodovanje ne smatra toliko važnim kao prije.

Glavna je važnost i vrijednost APGAR bodovanja mogućnost brzog uočavanja neposredne ugroženosti djeteta i potrebe za intervencijom. Međutim, više se ne daju dugoročne prognoze na temelju ovog bodovanja.
Čini se kako jedino niski Apgar score (0-3), ponovljen 10, 20 ili više minuta nakon rođenja ima vrlo uvjerljivu vjerojatnost za moguću kasniju pojavu cerebralne paralize.