Uvod
Istraživanja su pokazala kako su određeni sportaši skloniji razvijanju poremećaja položaja kralježnice i držanja tijela (Thurzova & Kutlik, 1997). Neki od ovih poremećaja učestala su klinička pojava kod određenih sportaša (Liederbach et al., 1997).
Položaj kralješnice tijekom vožnje bicikla se u mnogom razlikuje od njenog normalnog položaja pri sjedenju. Kralješnica se kod biciklista uistinu koristi u neprirodnom položaju(Mestdagh, 1998.). Kako bi se proučio ovaj problem provedeno je vise istraživanja.

Biciklizam i kifoza

Rezultat ovih zapažanja je razvijanje teorije po kojoj kifotični položaj tijekom vožnje bicikla stvara značajan pritisak na prednji dio kralješka i uzrokuje preoblikovanje ili stvaranje kosti i prednju kompresiju. Rast je brži u stražnjem dijelu kralješnice, koji je pod malim stresom te sporiji u prednjem dijelu tijela kralješka (Mellion, 1994). Stoga se može pretpostaviti kako biciklistički položaj kralješnice može povećati stupanj kifoze u kralješnici biciklista.

Istraživanje "A comparison of the thoracic spine between cyclists and non-cyclists" koje su proveli Rajabi, Freemont i Doherty, Musculo-skeletal Research Group of University of Manchester and School of physiotherapy, Manchester Royal Infirmary, UK, se bavi provjerom ove teorije.
U istraživanje su uključili 120 biciklista muškog spola i 120 ne-biciklista, također muškog spola. Ispitanici su podijeljeni u 4 dobne skupine (20-29, 30-39, 40-49, 50-59); svaka po 30 ispitanika. Ove su kategorije izabrane kako bi se proučila povezanost između biciklističkog položaja tijela i promjena kralježničke moždine u mlađih odraslih, mlađih sredovječnih, starijih sredovječnih i biciklista veterana. Kifoza je određivana između trnastih nastavaka grudnih kralješaka T3-4 i T10-11, a mjerenje je provedeno elektrogoniometrom, aparatom za mjerenje kutova među kostima, u uspravnom stojećem položaju.
Obradom podataka utvrđeno je kako je stupanj kifoze kod biciklista (srednja vrijednost = 30.66°) značajno viši nego kod ne-biciklističke grupe (srednja vrijednost = 25.47°). Usporedbom dobnih skupina utvrđeno je kako sve dobne skupine biciklista imaju značajno veći stupanj kifoze nego odgovarajuća grupa ne-biciklista. Među biciklistima, veći stupanj kifoze imali su oni koji se bave "maratonskim" biciklizmom, nego sprinteri.
Istraživanja mineralne gustoće kosti (Warner, Shaw, Dalski, 2002) pokazuju kako se kod biciklista može naći manja gustoća kosti u kralježnici nego kod drugih sportaša i opće populacije. Istraživanja mineralne gustoće kosti u cijelom tijelu (Srewart & Hannan, 2000) pokazuju kako se ona ne razlikuje kod biciklista i rekreativaca, osim za brdski biciklizam; kod ovih biciklista je mineralna gustoća kosti povećana. Visinski uvjeti bi u ovom slučaju mogli biti koštani stimulus, sto ne vrijedi za ostale oblike biciklizma.
Opisano je kako je dio biciklističkog treninga prilagodba tijela specifičnom položaju na biciklu (Mellion 1994). Također su objavljena zapažanja o doprinosu biciklizma u razvoju kifoze, osobito kod mladih koji se intenzivno bave ovim sportom. (Robert & Wathins 1996).
Temeljem navedenih istraživanja se može zaključiti kako je kifoza kod biciklista dijelom posljedica položaja tijela tijekom vožnje, trajne prilagodbe tijela tom položaju te promjena gustoće kosti. Ovom je problemu tijekom biciklističkog treninga potrebno obratiti dužnu pozornost. U prevenciji i terapiji kifoze tjelesna aktivnost i fizikalna terapija iznimno su važne. Vježbanjem leđnih i trbušnih mišića pod nadzorom liječnika sportske medicine i fizijatra te intervencije u treninzima razvoj kifoze treba držati pod kontrolom.

Biciklizam i bolovi u leđima

U literaturi se može naći podatak kako 30-70% biciklista pati od stalnih ili ponavljanih bolova u leđima. Stoga je istražen položaj (Salai et al., 1999) koji biciklisti zauzimaju tijekom vožnje različitih tipova bicikla (sportski, brdski, gradski). Mjereni su kutovi među kostima i analizirani vektori sila. Pronađeno je kako postoji sklonost pretjeranom izvijanju kuta između zdjelice i kralješnice što uzrokuje povećanje sila na njihovoj granici. Rezultati istraživanja su nakon toga primijenjeni na članove biciklističkog kluba koji su se zalili na bolove u leđima. Prilagođeno je sjedalo bicikla promjenom kuta nagiba i nakon toga je 70% biciklista osjećalo značajno manje tegobe i učestalost bolova.

Tako kaže znanost. Svoje mišljenje o tome imaju i ˝ljubitelji labilne ravnoteže˝ na našoj web stranici www.bicikl.com: ˝Loše je to da duge vožnje znače dugu bitku tih mišića sa gravitacijom, a nju ne možete pobijediti. Poraz ima izgled ukočenosti i grčeva. Kako u drugom dijelu života ne biste podsjećali na poznatog pariškog zvonara, dok još možete voziti bicikl, izbacite ramena naprijed i nosite težinu gornjeg dijela tijela leđima, a ne na rukama. Da bi to bilo lakše nego što se sada čini, budite sigurni da Vam bicikl veličinom potpuno odgovara i postupno produžavajte boravak u sjedalu. Ne dozvolite osjet hladnoće na leđima, i neka budu što manje mokra, jer ih je onda mnogo teže držati zagrijanim. I da, ako Vas i dalje bole leđa, kupite full suspension bike!˝

Zaključak
Uporabom rezultata istraživanja moguće je spriječiti negativan utjecaj biciklizma na kralješnicu. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti i to bi na umu trebali imati sportaši, njihovi treneri, a isto tako i proizvođači bicikla



dr.med. Livia Puljak





Literatura:
1. Liederbach, M., Spivak, J., Rose, D. Journal of dance medicine & science 1(3), 1997, 107-112.
2. Mellion, M B: Clinics in Sports Med (1994) (Philadelphia)-13 (1) 137-164.
3. Mestdagh (1998) Applied Ergonomics Vol. 29. No. 5, p325.
4. Robert G. Wathins, (1996)-The spine in sports Mosby-YearBook,Inc.
5. Salai M, Brosh T, Blankstein A, Oran A, Chechik A.Effect of changing the saddle angle on the incidence of low back pain in recreational bicyclists. Br J Sports Med. 1999 Dec; 33(6): 398-400.
6. Stewart AD, Hannan J. Total and regional bone density in male runners, cyclists, and controls. Med Sci Sports Exerc 2000 Aug; 32(8): 1373-7.
7. Thurzova, E.,Kutlik, Acta Facultatis Educationis Physicae. Universitatis Comenianae 38,1997, 137-143.
8. Warner SE, Shaw JM, Dalsky GP. Bone mineral density of competitive male mountain and road cyclists. Bone 2002 Jan; 30(1): 281-6.
9. http://www.bicikl.hr/072002/asp/prehrana.asp