Mnogi stariji ljudi se boje zaboravljivosti. Često misle kako je zaboravljivost prvi znak Alzeheimerove bolesti. U prošlosti je gubitak pamćenja, kao i zbunjenost, smatran normalnim dijelom starenja. Znanstvenici potvrđuju kako su i danas brojne starije osobe mentalno budne i svjesne, iako im treba više vremena da zapamte neke stvari.

Mnogo je ljudi iskusilo rupe u pamćenju. Neki od tih problema su ozbiljni, drugi nisu. Osobe sa značajnim promjenama pamćenja, osobnosti i ponašanja mogu imati oblik bolesti mozga koji se naziva demencija. Demencija narušava sposobnost osobe da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti. Alzheimerova bolest je jedan od mnogih oblika demencije.
Izraz demencija opisuje grupu zdravstvenih poremećaja koji su rezultat promjena rada mozga.

Simptomi demencije mogu uključivati ponavljano postavljanje istih pitanja, gubljenje u poznatim mjestima i prostorima, nesposobnost izvršavanja uputa, dezorijentaciju u vremenu, ljudima i mjestima, zanemarivanje vlastite sigurnosti, higijene i prehrane.
Demenciju uzrokuju mnoga stanja, neka od njih su prolazna, neka nisu. I mnoga medicinska stanja mogu uzrokovati smetnje koje su nalik simptomima Alzheimerove bolesti, ali nisu. Neka od ovih stanja mogu se liječiti. Prolazna stanja uzrokovana su dehidracijom, vrućicom, manjkom vitamina, nedostatnom ili nekvalitetnom prehranom, reakcijama na lijekove, problemima sa štitnjačom ili manjim ozljedama glave. Ova medicinska stanja mogu biti ozbiljna i treba ih liječiti što prije.
Ponekad starije osobe imaju emocionalne probleme koji se mogu zamijeniti s demencijom. Osjećaj samoće, zabrinutosti ili dosade često se javlja kod starijih osoba suočenih s mirovinom ili smrću partnerice/partnera, prijatelja ili bliske osobe. Prilagođavanje na ove promjene uzrokuje smetenost i zaboravljivost kod nekih osoba. Emocionalni problemi mogu se olakšati ukoliko postoji potpora od strane bliskih osoba ili profesionalna pomoć medicinskog osoblja.


Dva najčešća oblika demencije u starijih osoba su Alzheimerova bolest i multi-infarktna demencija (ponekad se naziva i vaskularna demencija). Ovi tipovi demencije nisu prolazni i njihovo je liječenje još uvijek upitno.
U Alzheimerovoj bolesti promjene u živčanim stanicama određenih dijelova mozga dovode do njihova odumiranja. Simptomi počinju sporo i polako se pogoršavaju. Kako se bolest pogoršava, simptomi idu od blage zaboravljivosti do ozbiljnog poremećaja razmišljanja, rasuđivanja i sposobnosti izvođenja dotadašnjih svakodnevnih aktivnosti. Najzad, bolesniku je potreba skrb drugih osoba.
U multi-infarktnoj demenciji, niz malih moždanih udara ili promjena opskrbe mozga krvlju dovodi do odumiranja moždanog tkiva. Mjesto gdje u mozgu odumiru živčane stanice određuje koji će simptomi nastati i koliko će teški biti. Simptomi koji počinju iznenada mogu biti znak ove demencije. Osobe s multi-infarktnom demencijom često pokazuju znakove poboljšanja i ostaju stabilni dugo vremena, a ako se dogodi još koji moždani udar, stalno se naglo pogoršava. Visoki krvni tlak jedan je od glavnih čimbenika rizika za nastanak moždanog udara i zbog toga je iznimno važno kontrolirati ga u svrhu prevencije ovog stanja.

Dijagnoza
Osobe zabrinute zbog problema s pamćenjem svakako bi trebale posjetiti liječnika. Ukoliko liječnik prema opisanim tegobama ocijeni kako je stanje ozbiljno, može preporučiti temeljitu fizikalnu, neurološku i psihijatrijsku procjenu. Kompletna procjena gubitka pamćenja može uključivati prikupljanje informacija o prijašnjim bolestima bolesnika, obiteljskim bolestima, lijekovima koje uzima po preporuci liječnika i onima koje uzima na svoju ruku, informacije o prehrani. Kako dijagnoza ovisi o točnosti ovih i brojnih drugih pitanja, liječnik može navedene informacije zatražiti od članova obitelji ili drugih bliskih osoba.
Mogu se napraviti pretrage krvi i mokraće, mentalni testovi (testovi pamćenja, rješavanja problema, računanja i jezika), CT mozga ili druge pretrage kako bi se utvrdile objektivne promjene na mozgu ukoliko postoje.
Alzheimerova bolest i multi-infarktna demencija mogu postojati zajedno što otežava dijagnozu.

Liječenje
Čak i ako liječnici dijagnosticiraju trajni i nepovratni oblik demencije, mnogo toga se još uvijek može učiniti u liječenju bolesnika i pomoći obitelji da se nosi s bolesti. Osoba s demencijom treba biti pod liječničkim nadzorom te su potrebni pregledi neurologa, psihijatra, obiteljskog liječnika internista ili gerijatra. Liječnik može liječiti tjelesne probleme, probleme ponašanja i odgovoriti na brojna pitanja obitelji i prijatelja.

Kod nekih osoba u ranoj ili srednjoj fazi Alzheimerove bolesti lijek tacrine odgađa pogoršanje simptoma. Kod osoba s multi-infarktnom demencijom iznimno je važno učiniti sve kako bi se spriječili dodatni moždani udari, u prvom redu kontroliranje krvnog tlaka, snižavanje visokog kolesterola, liječenje dijabetesa i prestanak pušenja.

Mnogi ljudi s demencijom ne trebaju lijekove zbog problema ponašanja i raspoloženja. No, mnogi ih trebaju zbog uznemirenosti, depresije, tjeskobe, nemira ili problema sa spavanjem. Lijekove treba pažljivo dozirati, čime se pomaže i bolesniku i obitelji.

Važna je zdrava prehrana. Iako ne postoji posebna prehrana koja bi poboljšala tijek ovih dviju demencija, zdrava prehrana pomaže održavanju dobrog tjelesnog zdravlja.
Promjene prehrane u multi-infarktnoj demenciji često smanjuju vjerojatnost od pojave novih moždanih udara.
Članovi obitelji i prijatelji osoba s demencijom mogu im olakšati život ukoliko im pomažu u održavanju svakodnevne rutine, tjelesne aktivnosti i društvenih kontakata. Dementne osobe treba informirati o njihovom stanju i detaljima života kao što je doba dana, sat, mjesto gdje žive, imena osoba s kojima žive. Pomoć memoriji također pomaže. Mnoge obitelji imaju velike kalendare s upisanim planovima, važnim danima, bilješkama o sigurnosnim mjerama i uputama za uporabu kućanskih aparata što se pokazalo vrlo korisno.

Savjet za danas
Znanstvenici rade na otkrivanju novih lijekova koji će usporiti, zaustaviti ili spriječiti nastajanje Alzheimerove bolesti i muti-infarktne demencije. U međuvremenu, osobe bez demencije trebaju održavati svoju memoriju britkom.
Preporuka je razvijati interese i hobije te biti uključen u različite društvene aktivnosti koje stimuliraju tijelo i duh. U zdravom tijelu zdrav duh, stara je izreka i stoga je iznimno važno odražavati redovitu tjelesnu aktivnost.
Ograničena uporaba alkoholnih pića važna je jer alkohol uništava moždane stanice.
Mnogim osobama pomažu liste stvari koje treba napraviti, zatim korištenje notesa, kalendara i malih papirića za podsjetnike. Također mogu poboljšati pamćenje ukoliko nove stvari mentalno povezuju s već poznatim, kao što su poznata imena, pjesme ili stihovi.
Stres, tjeskoba i depresija mogu učiniti osobu zaboravljivom. Zaboravljivost uzrokovana na ovaj način obično je prolazna i nestaje kad ti osjećaji izblijede. Ukoliko ovi osjećaji duže traju, svakako je potrebno obratiti se liječniku. Liječenje može uključiti savjetovanje, lijekove ili oboje.
Neke se tjelesne i psihičke promjene javljaju sa starenjem. Zaboravljivost je jedna od njih. Demencija, o kojoj smo mi ovdje govorili, odraz je težih promjena rada mozga. Mnogo bola i patnje može se izbjeći ukoliko starije osobe, njihova obitelj i liječnik prepoznaju prve znakove demencije kao bolest, a ne kao normalan dio starenja. Tada se može pristupiti liječenju i sprječavanju pogoršanja. Najvažnije je ne zanemariti potrebe starijih osoba te ne gledati sve njihove smetnje kao staračko čangrizanje ili normalan dio starenja.