Uvod
Epiduralni hematom označava nakupljanje krvi između tvrde moždane ovojnice i kostiju lubanje koje se javlja unutar tri dana od traume glave. Vrlo je opasna komplikacija ozljeda glave koja može imati smrtan ishod ukoliko se pravodobno ne liječi.

Epidemiologija i patologija
Epiduralni hematom se javlja u između 0.4 i 5% svih ozljeda glave, a u 90% slučajeva povezan je sa frakturama lubanje. Nastaje u najvećem broju slučajeva uslijed ozljeda ogranaka srednje meningealne arterije, rjeđe kao krvarenje iz sinusa dure mater. Najčešća lokalizacija epiduralnog hematoma je sljepoočna regija, potom čeona i zatiljna. S godinama tvrda moždana ovojnica čvršće prianja uz kost čime se djelomično objašnjava veća učestalost velikih epiduralnih hematoma kod djece.

Klinička slika
Simptomi epiduralnog hematoma ovise o težini primarne ozljede, lokalizaciji i brzini nakupljanja krvi u epiduralnom prostoru.
Tipična slika epiduralnog hematoma je ozljeda glave sa simptomima potresa mozga, ili bez njih, nakon kojeg slijedi period bez znakova bolesti (lucidni interval) na koji se nadovezuje sekundarni gubitak svijesti.
Ostali simptomi koji ukazuju na nastajanje epiduralnog krvarenja su: sve jača glavobolja, motorni poremećaji, epileptički napadaji i odsutnost pupilarnog refleksa pri osvjetljavanju zjenica. Ovi simptomi mogu nastati u roku od nekoliko minuta od ozljede kod jakih krvarenja, ali i nakon nekoliko sati kada je ozljeđeni već otpušten iz bolnice pod dijagnozom potresa mozga.

Dijagnoza
Poželjno je postaviti dijagnozu epiduralnog hematoma prije razvoja sekundarne nesvijesti kada je život ozljeđenog već ugrožen. Pogoršavanje simptoma iz kliničke slike, kao i nalaz frakturne linije na temporalnoj kosti mogu ukazati na razvoj krvarenja.
Pri sumnji na epiduralni hematom potrebno je hitno učiniti kompjutersku tomografiju (CT) ili magnetsku rezonancu (MR) mozga. Ovim pretragama se može direktno vizualizirati lokalizacija hematoma. Pri postavljanju dijagnoze može poslužiti i angiografsko snimanje moždanih krvnih žila kada CT i MR nisu dostupni. CT nalaz karakterizira bikonveksna zona (hematom) koja dovodi do pomaka moždanog tkiva. Upravo je ova kompresija mozga odgovorna za razvoj teških neuroloških deficita pa čak i smrtnih ishoda ukoliko se epiduralni hematom hitno ne liječi.

Liječenje
Terapija epiduralnog hematoma je kirurška i hitna. Svrha liječenja je otklanjanje hematoma koji vrši kompresiju na moždano tkivo. Izvodi se kraniotomija bušilicom i rezalicom za kost, evakuira se hematom, zaustavlja krvarenje iu ozljeđene krvne žile i rana se zatvara.
U slučaju kad ne postoji mogućnost neuroradioloških pretraga, a kod sumnje na epiduralni hematom na osnovu kliničke slike, indicirana je operacija. U ovim slučajevima radi se tzv. eksplorativna trepanacija (bušilicom se rade otvori na kosti), te ukoliko se utvrdi postojanje epiduralnog hematoma trepanacijski otvor se proširuje i hematom se uklanja.

Piše: dr. med. Nikica Kuzmičić

Literatura
1. Berkow R, Fletcher A J, Beers M H: ˝The Merck manual of diagnosis and therapy˝ sixteenth edition.
2. Ivan Prpić i suradnici: ˝Kirurgija za medicinare: priručnik za ispite˝