Uvod
Osobe koje istovremeno piju alkohol i uzimaju lijekove moraju biti svjesni mnogih opasnosti koje nosi takva kombinacija. Npr., čak se ni najmanje doze alkohole ne bi smjele konzumirati s antihistaminicima ili s nekim drugim lijekovima koji imaju sedirajući učinak. Osobe koje uzimaju veće količine alkohola kroz duľe vrijeme mogu se suočiti s problemima kad uzimaju lijekove u isto vrijeme ili čak nakon kraćeg vremena nakon prestanka pijenja alkohola. Starije osobe bi trebale biti posebno paľljive zbog ovog problema, jer je to skupina koja čeąće i u većoj količini uzima lijekove, a s godinama nastupaju i promjene u fiziologiji.

Mnogi lijekovi mogu reagirati s alkoholom, ąto dovodi do povećanog rizika od bolesti, ozljeđivanja ili pak smrti. To dokazuje veliki broj bolesnika primljenih na hitnu pomoć baą iz spomenutog razloga (1). Uz to, vjerojatno postoje i mnoge interakcija alkohola i lijekova koje prolaze neopaľeno. Ovdje ćemo opisati i spomenuti najvaľnije i najčeąće interakcije između alkohola i lijekova.

Koliko su česte nepoľeljne interakcije alkohola i lijekova?
Otprilike 70% starije populacije povremeno konzumira alkohol, dok 10% ukupne populacije pije alkohol svaki dan (3). Kad znamo koliki je broj lijekova različitih skupina i prirode djelovanja danas dostupan ąiroj populaciji, bilo preko recepta ili bez njih, nepoľeljan spoj alkoholnih pića i lijekova gotovo je neizbjeľan. Oko 60% muąkaraca i 30% ľena imalo je nepoľeljne učinke povezane s konzumacijom alkohola (4).

Starije osobe će vjerojatnije mijeąati alkohol i lijekove, i stoga su u povećanom riziku za nastanak ątetnih posljedica takve kombinacije. Iako osobe sa 65 godina starosti i viąe čine otprilike 12 % ukupne populacije, oni troąe oko 25-35% svih propisanih lijekova (5). Starije osobe su podloľnije nuspojavama lijekova, a ta osjetljivost raste s brojem godina (5). Kada tomu pridodamo podatak, da nemali broj starijih osoba zadovoljava kriterije bolesti alkoholizma, onda nam je jasno koliko je velik rizik za nastanak neľeljenih interakcija alkohola i lijekova.

Kako alkoholi i lijekovi međusobno reagiraju?
Da bi postigao svoj ľeljeni učinak i djelovanje, lijek uglavnom mora putovati krvlju do mjesta svog ciljanog djelovanja, gdje on konačno uzrokuje promjene u tkivima i ciljanim organima. Nakon ąto je djelovao, učinak lijeka pomalo slabi, on se metabolizira putem enzima i konačno izlučuje iz organizma.
Alkohol se ponaąa vrlo slično većini lijekova, putujući krvlju, djelujući na mozak, uzrokujući intoksikaciju, da bi konačno bio metaboliziran i eliminiran, prvenstveno putem jetre.
U kojoj mjeri određeni lijek dolazi do ciljanog mjesta moľe biti opisano kao dostupnost nekog lijeka za terapijsko djelovanje. Alkohol moľe utjecati na mijenjanje učinkovitosti nekog lijeka baą djelujući na njegovu dostupnost (7).
Tipična interakcija alkohol-lijek izgleda otprilike ovako: prvo, akutna doza alkohola (jedno piće ili nekoliko pića uzetih kroz nekoliko sati) moľe zaustaviti metabolizam lijeka, natječući se za iste enzime. Na ovaj način se produľuje i pojačava djelovanje, ąto stvara mogućnost pojačanog djelovanja lijeka i njegovih nuspojava na organizam osobe koja uzima lijek.
Drugi oblik interakcije alkohol-lijek javlja se u kroničnom uzimanju alkoholnih pića. Dugotrajna zlouporaba alkohola moľe dovesti do pojačane funkcije metaboličkih enzima, ąto će konačno rezultirati pojačanom razgradnjom uzetog lijeka. Time će doći do skraćivanja i smanjivanja djelovanja lijeka. Nakon ąto su enzimi aktivirani, i nakon ąto je pojačano njihovo djelovanje, potrebno je nekoliko tjedana da njihova aktivnost dođe na normalnu razinu, nakon ąto je osoba prestala sa konzumacijom alkohola (8).
Uz to, kronični alkoholičari, koji su tek nedavno prestali s uzimanjem alkohola mogu trebati veće doze lijekova, od onih doza koje su potrebne za ne-alkoholičare, da bi lijek mogao dosegnuti terapijsku razinu.
Aktivnost jetrenih enzima, kod uzimanja alkohola, moľe biti tako izmijenjena, da pretvara neke lijekove u toksične kemikalije koje mogu oątetiti jetru i druge organe.
Alkohol moľe pojačati djelovanje sedativa i narkotičnih lijekova u mozgu.
Osim toga, lijekovi također mogu utjecati na metabolizam alkohola, tako da se moľe povećati njegova toksičnost na organizam (7).