Zašto je ponekad potrebno više testova?
Ponekad je potrebno napraviti više dijagnostičkih testova u svrhu otkrivanja pravog uzroka medicinskog problema i najprikladnijeg oblika liječenja. Iako se najčešće dijagnoza postavlja jednim nuklearno-medicinskim testom, ponekad je potrebno nalaz potvrditi daljnjim pretragama.

Jesu li pretrage nuklearne medicine sigurne?
Postupci u nuklearnoj medicini su vrlo sigurni. Pacijent prima vrlo male doze radioaktivnih spojeva, tek toliko da se utvrdi dijagnoza. Količina radijacije koja se primi tijekom pretraga u nuklearnoj medicini nije veća od one koja se primi tijekom rendgenskog snimanja.

Tko provodi testove u nuklearnoj medicini?
- tehnolog nuklearne medicine, zdravstveni radnik educiran teorijski i praktično za provođenje postupaka nuklearne medicine; izvodi test primjenom reagensa, postavljanjem pacijenta pred kameru i upravlja tehnikom koja se koristi tijekom pretraga
- liječnik specijalist nuklearne medicine, posebno educiran u područjima fizike i kemije, ovlašten je za uporabu radioaktivnih reagensa i očitavanje nalaza

Kako se treba pripremiti za test na nuklearnoj medicini?
Općenito nisu potrebne neke posebne pripreme, a ukoliko je priprema potrebna, liječnik će vas obavijestiti prije testa. Određeni testovi i pretrage zahtijevaju pripremu, npr. za srčani stress-rest test, od vas se može tražiti da ne jedete tri do četiri sata prije pretrage jer će slike srca biti lakše očitati ukoliko je vaš želudac prazan.
Prilikom snimanja prostate, jajnika ili debelog crijeva pri sumnji na karcinom, važno je dati informacije o prethodnim snimanjima na nuklearnoj medicini, prijašnjim kirurškim zahvatima, alergijskim reakcijama ili osjetljivosti na određene tvari ili lijekove.
Zabrinutosti da će pretraga utjecati na vaš svakodnevni stil života, dnevne aktivnosti ili uzimanje lijekova, ne treba biti! Iako je potrebno posavjetovati se o tome s liječnikom, većina lijekova ne utječe na pouzdanost testova.
Kako bi pretraga bila uspješna, najvažnije je mirovati tijekom pretrage. Svaki pokret može iskriviti sliku, otežati njeno očitavanje ili dovesti do potrebe za ponavljanjem testa.
Preporučljivo je udobno se obući kako bi bili što opušteniji tijekom snimanja. Obucite topliju odjeću jer u nekim dvoranama za snimanje zna biti hladno. Također, ako vam dugotrajno ležanje na leđima uzrokuje bolove ili nelagodu koji bi mogli poremetiti test, možete se posavjetovati s liječnikom i prije pretrage uzeti neki od lijekova protiv bolova.

Što trebam reći liječniku prije naručivanja na pretragu?
Žene liječniku svakako trebaju reći ako su trudne ili sumnjaju da su trudne. Također treba reći je li žena doji dijete.

Zašto je za izvođenje testova nuklearne medicine potrebno mnogo vremena?
Ovisi o pojedinoj pretrazi koliko će trajati. Testovi nuklearne medicine izvode se u tri dijela: primjena radioaktivnog markera, snimanje i očitavanje snimki. U mnogim je testovima potrebno određeno vrijeme (od nekoliko sati do nekoliko dana) za nakupljanje radioaktivnog markera u dijelu tijela koji se istražuje i želi snimiti. Tek tada je učinkovito napraviti snimku. Tijekom snimanja, potrebno je određeno vrijeme za dobivanje dobre slike, što može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, što ovisi o pojedinom testu.

Uzrokuje li radioaktivni marker kakve nuspojave?
Neželjene reakcije, odnosno nuspojave, rijetke su. Međutim, ukoliko se pojave kakvi simptomi tijekom ili nakon primjene markera, potrebno je obavijestiti medicinsko osoblje.

Što se događa nakon testa?
Kada pretraga završi, liječnik specijalist nuklearne medicine pregleda snimke i priprema pisani nalaz. Rezultate testa će vam objasniti vaš liječnik, isto kao i potrebu za eventualnim daljnjim testovima.

Treba li nakon testa izbjegavati fizički kontakt s drugim osobama?
Ne. Ukoliko se, međutim, liječite radioaktivnim jodom, postoje preporuke koje će vam reći vaš liječnik o ponašanju koje smanjuje izloženost drugih osoba radioaktivnosti.
Radioaktivni marker koji primite tijekom dijagnostičkog zahvata ostaje u tijelu kratko vremena i izlučuje se prirodnim tjelesnim funkcijama. Pijenje većih količina tekućine pomoći će njegovom bržem uklanjanju iz organizma.

Može li se nakon pretrage nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima?
Nakon nuklearno-medicinskog testa trebali biste biti sposobni nastaviti svakodnevne aktivnosti. Ukoliko vam je liječnik preporučio prestanak uzimanja lijekova prije testa ili smanjenje doze, svakako ga pitajte kada ih možete nastaviti uzimati.

Izvode li se nuklearno-medicinski testovi i na djeci?
Da, snimanja nuklearne medicine su i za djecu. Kod djece se ove pretrage obično koriste za otkrivanje uzroka bolova u kostima, ozljeda, infekcija i provjere funkcije mokraćnog mjehura ili bubrega. Količina markera se pozorno prilagođava djetetovoj dobi, visini i tjelesnoj masi. Ponekad je potrebno sedirati dijete kako bi se pretraga uspješno napravila, a to ovisi o djetetu i vrsti pretrage.

Najčešće pretrage:
- snimanje kostiju u svrhu pregleda ortopedskih ozljeda, prijeloma, tumora ili razjašnjenja bolova u kostima
- snimanje srca kako bi se utvrdio normalan ili abnormalan protok krvi kroz srčani mišić, izmjerila srčana funkcija ili odredilo postojanje ili razmjeri oštećenja srčanog mišića nakon infarkta
- snimanje dojki koje se vrši usporedno s mamografijom za točnije otkrivanje i lokalizaciju tumorskog tkiva u dojkama
- snimanje jetre i žučnog mjehura za ispitivanje njihove funkcije
- snimanje karcinoma jajnika, prostate, debelog crijeva u svrhu otkrivanja njihovih osobina i težine (stupnjevanje) pojedinog oblika karcinoma
- snimanje mozga za istraživanje poremećaja u samom mozgu ili njegovoj cirkulaciji
- snimanje bubrega kod djece pri čemu se ispituje njihova funkcija

Drugi često izvođeni testovi su:
- snimke štitnjače kojima se provjerava njihovo upijanje joda u svrhu provjeravanja funkcije štitnjače i prikazivanja cijele žlijezde
- snimanje pluća za procjenu protoka krvi, kretanja zraka i otkrivanje krvnih ugrušaka
- snimanje galijem za procjenu infekcija i određenih vrsta tumora
- snimanje probavnog trakta u svrhu otkrivanja mjesta krvarenja

Liječenje u nuklearnoj medicini
Nuklearna medicina se može koristiti i za liječenje bolesti. Liječenje bolesti štitnjače radioaktivnim jodom uobičajeni je postupak.


Zaključak:
Što sve trebate znati o pretragama u nuklearnoj medicini?
- zapamtite da se ne smijete micati tijekom snimanja jer to može poremetiti snimku, otežati njeno očitavanje ili dovesti do potrebe za ponovnim snimanjem
- ne zabrinjavajte se zbog količine radioaktivnosti tijekom ovih pretraga jer ona nije veća od one kod rendgenskih snimki
- svakako informirajte liječnika da ste trudni, sumnjate na trudnoću ili dojite
- ukoliko osjetite kakve smetnje tijekom ili nakon primjene markera, svakako obavijestite tehnologa i liječnika
- radioaktivni marker u vašem tijelu ostaje kratko vrijeme, izlučuje se normalnim putovima izlučivanja, a pijenje većih količina tekućine pomoći će njegovoj eliminaciji
- ukoliko vam nije jasan bilo koji dio dijagnostičkog postupka, zatražite objašnjenje od tehnologa, medicinske sestre ili liječnika

Sve ove informacije ne mogu zamijeniti liječnika niti razgovor između vas i njega. Svakako se posavjetujte s vašim liječnikom prije pretraga, a isto tako s osobljem odjela za nuklearnu medicinu o mjestu izvođenja pretrage te svim ostalim informacijama iz ovog područja koje vas zanimaju.