U doba kada zima popušta privučene toplinom iz svojih skrovišta izlaze zmije. Iako je većina zmija u Hrvatskoj za čovjeka neopasna ipak ima i onih koje svojim otrovom mogu ugroziti čovjekov život.

U Hrvatskoj iz reda zmija (ophidija) od otrovnica žive ljutice (Viperinae) i to: riđovka, pepeljasti poskok i žutokrug. Pepeljasti poskok ili Vipera ammodytes živi u kraškim krajevima zbog čega ga još zovu i kamenjarka, dok riđovka i žutokrug nastanjuju nizinske krajeve.

Pepeljasti poskok je najveća europska otrovnica, može narasti i do 90 cm, obično je pepeljasto-sive boje s tamnom prugom na leđima te roščićem na vrhu nosa.
Poskok izlučuje najtoksičniji otrov od svih ljutica i to voljno tako da zmija može ujesti a da ne ispusti otrov. Najčešće žrtve ujeda poskoka su ljudi sa sela, djeca, turisti i druge osobe koje se zateknu u prirodi.

Slika 1.- Pepeljasti poskok

Za prognozu je vrlo bitno dali je ujed nastao kroz odjeću, koji dio tijela je pogođen (opasni su ujedi u područje glave, vrata i u krvne žile) te dali je riječ o prvom ili o ponavljanim ujedima. Sam ujed je jako bolan a očituje se kao dvije ranice razmaknute nekoliko milimetara. Ubrzo nakon ujeda pojavljuje se sjajna oteklina koja se širi od mjesta ujeda. Otrov djeluje na krvne stanice i faktore zgrušavanja, tako da se mogu vidjeti sitna točkasta krvarenja u koži, ali rjeđe i krvarenja iz desni, spojnica, crijeva itd. Kod teških oblika trovanja (ofidizma) dominiraju šok i opći simptomi posebno nizak tlak, ubrzan puls, znojenje, povraćanje, glavobolja te nemir.

Prva pomoć uključuje postavljanje poveske između rane i srca ukoliko je rana na ekstremitetu, imobilizacija ekstremiteta, te spajanje ranica rezom.
Isisavanjem otrova od strane osobe s zdravim ustima ili preko gumene membrane može se ukloniti i do 30% otrova.
Povesku valja svakih 20 minuta popuštati i pomicati naviše za jedan do dva centimetra. Ujedenog treba što hitnije transportirati u bolnicu.
Ranu je poželjno isprati otopinom kalijevog permanganata, te u nju uštrcati kalijev permanganat ili vitamin C jer vezuju preostali slobodni otrov.

Liječenje u bolnici uključuje davanje antivenina (protuotrova), antibiotika, antitetanusne terapije i antihistaminika. Antivenin kojeg proizvodi zagrebački Imunološki zavod glasi za jednog od najboljih na svijetu. Preporuča se polovicu doze dati u okolinu rane a ostatak intramuskularno.

Uz pravilno liječenje smrtnost nije veća od 2%.