27.02.2002. Mjerenjem koncentracije molekula iz koje nastaje inzulin može se točnije odrediti nivo rizika za nastanak koronarne bolesti, kod muškaraca i kod žena.

Molekula o kojoj se govori je proinzulin. Istraživači su dokazali da je povišena razina proinzulina, a ne inzulina, povezana s dvostruko većim rizikom od nastanka koronarne bolesti kod nedijabetičara kod kojih postoji sumnja na kompromitirani koronarni krvotok. Povezanost je bila jača kod starijih ljudi.

Dr. Jee-Young Oh s kalifornijskog Sveučilišta u San Diegu i suradnici došli su do zaključka da je proinzulin mnogo bolji za predviđanje nastanka koronarne bolesti nego inzulin. Osim toga, mjerenjem proinzulina može se identificirati bolesnike koji imaju koronarnu bolest ili one koji su s većim rizikom za razvijanje koronarne bolesti.

Nakon što je početkom 90-tih postao široko dostupan test za određivanje proinzulina u krvi, pokrenuta su brojna istraživanja koja su pokazivala ulogu proinzulina u predviđanju srčane bolesti. Ali nijedna studija se nije ozbiljnije pozabavila razlikama povezanosti kod muškaraca i kod žena.

Proinzulin je tek jedna od nekoliko molekula koje sudjeluju u nastajanju inzulina. Osim toga, izgleda da ova molekula usporava zgrušavanje krvi. Povišene razine inzulina i proinzulina su već povezane s prisutnošću nekih faktora rizika za nastanak koronarne bolesti kao što su povišeni krvni tlak, visoki kolesterol i pretilost. Visoka razina inzulina je prepoznata kao znak koronarne bolesti u muškaraca.

Da bi procijenili preciznije povezanost koncentracija proinzulina i koronarne bolesti, istraživači su obradili laboratorijske nalaze uzete na 1, 456 srednjovječnih i starijih osoba, bijelaca, uključenih u Rancho Bernardo (Calif.) Heart and Chronic Disease studiju. Skupinu je sačinjavalo 554 muškarca i 902 žene, u dobi između 50-97 godina. Svi su testirani da bi se isključila bolest dijabetesa. Iz krvnih uzoraka, istraživači su mjerili inzulin, proinzulin i C-peptid, nusprodukt nastajanja inzulina. Dr. Oh je podastrla i neke dokaze koji upućuju da bi i C-peptid mogao biti točniji pokazatelj rizika od srčanog udara od inzulina. Liječnici su proučili i povijesti bolesti i napravili elektrokardiograme za sve učesnike studije.

Pronašli su da otprilike četvrtina Rancho Bernardo skupine ima koronarnu bolest srca, jednako raspodijeljenu među muškarcima i ženama. Osobe s koronarnom bolesti srca su imale značajnije povišenu razinu proinzulina u krvi usporedo s osobama koje su imale zdravo srce, što je bilo izraženo kod muškaraca i kod žena.

Povišena razina proinzulina ukazivala je na povećani je rizik od koronarne bolesti za više od dvostruko kod muškaraca, dok je kod žena rizik bio nešto manji od dvostrukog. Povezanost je ostala i nakon što su istraživači priključili i druge faktore rizika za koronarnu bolest. Nasuprot tome, razina inzulina i C-peptida predviđala je uvećani rizik za srčanu bolest kod žena, ali ne i kod muškaraca. Rezultati prijašnjih istraživanja ovog problema, koji međutim nisu ulazili u razlike među spolovima, dali su slične rezultate istraživanju dr. Oh. Razlike u ulozi inzulina i proinzulina zahtijevaju daljnja istraživanja, navodi dr. Oh.

Referenca: American Heart Association rapid access journal report