|
Trbušni
tifus je akutna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella
typhi. Tifus je raširena bolest, osobito u zemljama s nižim
životnim standardom. Izvor zaraze su bolesnici koji boluju od tipične
bolesti, atipični slučajevi i kliconoše (kliconoštvo može kod tifusa
biti i doživotno). Bolest se posebno dobro širi u lošim higijenskim
i sanitarnim uvjetima. Direktan prijenos zabilježen je kod analno-oralnog
kontakta, što može biti slučaj kod djece u igri, ali i kod homoseksualaca.
Klice koje uzrokuju bolest izlučuju se stolicom i mokraćom. Vrijeme
inkubacije varira, a u prosijeku traje 7-14 dana.
Simptomi
Trbušni tifus je opća sistemska infekciozna bolest i očituje se
općim infektivnim simptomima, od kojih niti jedan nije specifičan
za tifus. Međutim, skup simptoma može biti toliko karakterističan
da se po njemu postavi dijagnoza.
Početak bolesti je postupan, praćen glavoboljama. Temperatura se
postupno diže i kod težih bolesnika može poprimiti oblik kontinue.
Opći simptomi (povišena tjelesna temperatura, bolovi u zglobovima,
konstipacija, anoreksija, glavobolja, klonulost, bol u trbuhu, povećanje
jetre i slezene) prevladavaju nad lokalnim. Kod težih oblika bolesti
ističe se zahvaćenost nervnog sustava (delirij, stupor, koma). Jezik
je obložen, a kod težih slučajeva zapaža se tremor jezika. U drugom
tjednu bolesti javljaju se proljevi. Na koži trbuha, u oko polovice
bolesnika, nalaze se rozeole (ružičaste diskretne kožne lezije).
One izbijaju oko 9. dana bolesti. Bronhitis je česta komplikacija,
a kardiovaskularni sustav reagira bradikardijom.
U kasnijem stadiju bolesti, kada su oštećenja na crijevima najizraženija,
počinju se javljati i proljevi.
Nalazi krvi pokazuju smanjeni broj leukocita i trombocitopeniju.
Tijekom bolesti broj leukocita pada, dok se u isto vrijeme nalazi
sve više nesegmentiranih stanica (skretanje krvne slike ulijevo).
Eozinofilnih stanica obično nema.
Komplikacije
Od komplikacija bolesti najčešća su perforacija i krvarenje iz
crijeva, kolecistitis, pijelonefritis, bronhitis, tromboflebitis,
encefalitis i sekundarne bakterijske infekcije. Bolest u svom tijeku
pokazuje sklonost recidivima, a bolest može trajati od nekoliko
dana do nekoliko mjeseci.
Liječenje
Prije antibiotske ere, smrtnost ove zarazne bolesti bila je nešto
veća od 10%. Smrt je uglavnom nastupala uslijed krvarenja iz crijeva
ili perforacije crijeva s rezultirajućim peritonitisom.
Terapija tifusa je dijetalna, simptomatska (potporne mjere, glukokortikoidi)
i specifična (antibiotici).
Piše: Strahimir Sučić dr. med.
Reference:
1. F. Mihaljević, J. Fališevac, B. Bezjak, B. Mravunac: ˝Specijalna
klinička infektologija˝ 8. prepravljeno i dopunjeno izdanje.
2. Berkow R, Fletcher A J, Beers M H: ˝The Merck manual of diagnosis
and therapy˝ sixteenth edition.
|