Putovati tijekom trudnoće ili ne?
Prilikom odluke o putovanju žena se treba informirati o potencijalnim problemima povezanim s međunarodnim putovanjima kao i o kvaliteti medicinske skrbi dostupne na odredištu i tijekom putovanja. Ginekolozi i porodničari slažu se kako je za trudnicu najsigurnije vrijeme putovanja tijekom drugog tromjesečja trudnoće (18 - 24. tjedan) kad se žene obično najbolje osjećaju i najmanja je mogućnost spontanog abortusa ili prijevremenog poroda. Ženama u trećem tromjesečju trudnoće ne preporučuju se putovanja na relacije dalje 500 km od kuće zbog mogućih problema ostvarivanja zdravstvene zaštite ako nastane upala vena, povišen krvni tlak ili lažni prijevremeni porod. Trudnice se trebaju posavjetovati sa svojim ginekologom prije odluke o putovanju.

Opće preporuke za putovanje trudnice
Kad se odluči putovati trudnica treba voditi računa o brojnim stvarima. Npr. preporučljivo je putovati u društvu barem još jedne osobe. Putovanja znaju biti neudobna i zdravim osobama, a trudnicama i pogotovo.
Prije putovanja treba kupiti putno zdravstveno osiguranje ili provjeriti vrijedi li već postojeće osiguranje u zemlji odredišta. Treba provjeriti štiti li polica i dijete ako se porođaj dogodi tijekom putovanja. Treba se raspitati za razinu zdravstvene skrbi u mjestu odredišta - za žene u trećem tromjesečju važno je da medicinski sustav može uspješno odgovoriti na probleme u trudnoći, toksemiju i eventualnu potrebu za carskim rezom. Ako će redovni ginekološki pregledi biti potrebni tijekom putovanja potrebno je raspitati se za tu mogućnost i kod koga će se moći obaviti. Trudnica i njeni pratioci trebali bi znati svoju krvnu grupu prije odlaska na put.

Mogući zdravstveni problemi trudnica tijekom putovanja
Nezgode u motornim vozilima najčešći su uzrok pobola i smrtnosti trudnica i kad su dostupni pojasevi se trebaju vezati oko zdjeličnog područja. Pojas se može pridržavati oko krila i ramena, a čak i ako dođe do sudara fetus se u većini slučajeva brzo oporavlja od tupe traume uzrokovane pojasom. Ipak se nakon svake, pa i najblaže traume treba posjetiti liječnika.
Tipični zdravstveni problemi trudnica-putnica isti su kao kod trudnica koje ne putuju: umor, žgaravica, loša probava, zatvor, vaginalni iscjedak, grčevi u nogama, učestalo mokrenje i hemoroidi. Znakovi i simptomi koji ukazuju na potrebu hitnog traženja medicinske pomoći su: krvarenje, pojava ugrušaka, bol ili grčevi u stomaku, pucanje plodnih ovoja, pretjerano oticanje nogu, glavobolje, problemi s vidom, povišen krvi tlak.
Hepatitis E (HEV), bolest za koju ne postoji cjepivo, osobito je opasan za trudnice s fatalnim ishodom u 17-33% slučajeva i stoga se trudnica treba informirati o preventivnim mjerama za izbjegavanje potencijalno opasne hrane i vode.

Dojenje i putovanje
Odluka o međunarodnom putovanju tijekom razdoblja dojenja djeteta ima određene izazove. Međutim, dojenje ima hranjive i anti-upalne učinke koji štite dijete tijekom putovanja. Stoga se dojenje preporučuje i tijekom putovanja. Štoviše, ako se dijete hrani isključivo majčinim mlijekom isključeni su problemi oko steriliziranja bočica i čiste vode. Ukoliko dijete zahtijeva dohranu prepiurčuje se ponijeti praškastu dječju hranu koja se miješa s prokuhanom vodom. Žene koje se doje mogu se cijepiti za maksimalnu zaštitu, ovisno o planiranom mjestu putovanja, ali uvijek treba misliti n a mogućnost infekcije djeteta koje se po rođenju ne može cijepiti te koje neće zadobiti potrebnu imunizaciju protiv brojnih infekcija (uključujući žutu groznicu, ospice i meningokokni meningitis) putem protutijela koje dobija majčinim mlijekom. Inaktivirana i živa virusna cjepiva ne umanjuju sigurnost dojenja za majku i dijete. Dojenje ne umanjuje učink cijepljenja i nije kontraindikacija za primjenu bilo kojeg cjepiva, uključujući živa virusna cjepiva. Iako se virus iz rubeola cjepiva može izlučivati u majčinom mlijeku, obično ne pogađa dijete, a čak i ako jest infekcija se vrlo dobro podnosi. Dojena djeca trebaju se cijepiti prema važećem kalendaru cijepljenja.
Dojilje treba upozoriti da navike spavanja i hranjenja kao i stres neizbježno utječu na proizvodnju mlijeka. Trebaju povećati uzimanje tekućine, izbjegavati prekomjerni alkohol i kofein te koliko god je moguće izbjegavati duhanski dim.

Putovanje avionom tijekom trudnoće
Komercijalni avionski letovi ne predstavljaju poseban rizik za zdravu trudnicu ili plod. Niži tlak u kabini minimalno pogađa fetalnu cirkulaciju zbog krivulje disocijacije hemoglobina.
Teška anemija, bolest srpastih stanica, prethodna pojava tromboflebitisa ili problema s posteljicom relativne su kontraindikacije za letenje; ipak ako s eleti u tim slučajevima dodatni kisik se može naručiti unaprijed. Svaka avionska kompanija ima posebne propise glede trudnoće i letenja; to je uvijek bolje provjeriti prije rezervacije i kupnje karata jer će ponekad biti potrebno dispuniti određene emdicinske obrasce ili donijeti određene potvrde od ginekologa. Putovanja unutar države obično se dozvoljavaju do 36. tjedna trudnoće, a međunarodna putovanja do 32. tjedna. Trudnicama se savjetuje uvijek nositi dokumentaciju u kojoj je naveden očekivani dan poroda.
Trudnici se preporučuje prošetati po avionu svako pola sata ako je let uredan te često izvoditi vježbe za vrijeme sjedenja i istezati članke za prevenciju flebitisa (upale vena). Sigurnosni pojas treba uvijek svezati oko zdjeličnog područja. Tekućinu, najbolje vodu, treba uzimati u većim količinama zbog dehidracije uzrokovane niskom vlažnošću zraka u avionskoj kabini.
Žene koje putuju s novorođenčadi ili dojenčadi treba savjetovati da provjere kod pedijatra postoje li kakva ograničenja za letenje. Dojenčad je sklona bolovima u uhu zbog kolapsa Eustahijeve tube uslijed promjena tlaka. Dojenje tijekom poletanja i sletanja umanjuje ovu neugodu.

Zdravstvene potrepštine tijekom trudnoće
Uobičajenim paketima za medicinsku pomoć potrebno je u slučaju trudnoće ponešto dodati ili zamijeniti. Puder, toplomjer, oralni prašci za rehidraciju (npr. Rehidromix), mulitivitaminski preparati, antimikotici za vaginalne gljivične infekcije, acetaminofen, repelenti za kukce koji sadrže nisku koncentraciju DEET te zašitno sredstvo protiv sunca s visokim faktorom trebaju se svakako ponijeti na putovanje. Žene u trećem tromjesečju trudnoće trebale bi ponijeti tlkaomjer te urin test trake kako bi mogle provjeriti krvni tlak te koncentraciju glukoze i proteina u mokraći. Lijekovi za samostalno liječenje malarije i putničkog proljeva trebaju se sastaviti individualno ovisno o putnici, mjestu odredišta, prethodnom zdravstvenom stanju i tjednu trudnoće od strane ginekologa i obiteljskog liječnika, a po savjetu epidemiološke službe. Ukoliko je moguće većinu lijekova treba izbjegavati.

Putnički proljev tijekom trudnoće
Trudnice bi tijekom putovanja osobitu pozornost trebale posvetiti prehrani jer dehidracija zbog putničkog proljeva može dovesti do neprikladnog tijeka krvi kroz posteljicu i naškoditi djetetu. Trebaju prokuhati potencijalno zaraženu vodu te izbjegavati dugotrajnu uporabu sustava za pročišćavanje vode koji sadrže jod. Tablete joda vjerojatno se mogu koristiti na putovanjima od nekoliko tjedana, ali je potreban oprez jer je objavljen nastanak prirođenih guša zbog uzimanja lijekova koji sadrže jod tijekom trudnoće. Trudnice bi na putu trebale jesti jedino dobro kuhanu hranu i pasterizirane mliječne proizvode te izbjegavati već gotove salate; na ovaj se način može izbjeći proljev, a i druge zarazne bolesti poput toksoplazmoze i listerioze koji mogu imati ozbiljne posljedice za trudnoću. Trudnicama bi trebalo savjetovati izbjegavanje uzimanja antibiotika za profilaksu putničkog proljeva.
Oralna rehidracija, uzimanje tekućine na usta, najvažnija je u terapiji putničkog proljeva. Preparati s bizmutom i salicilatima sue ne preporučuju zbog teoretskog rizika krvarenja ploda zbog salicilata i oštećenja ploda (teratogenost) bizmutom. Kombinacija kaolina i pektina može se uzeti, a loperamid jedino ako je nužno. Antibiotisko liječenje putničkog proljeva tijekom trudnoće može biti složeno. Za liječenje, ako je potrebno, vjerojatno je najprikladnije oralno uzimanje cefalosporina treće generacije.
Dojenje je poželjno tijekom putovanja i trebalo bi se nastaviti što je duže moguće zbog svoje sigurnosti i posljedične niske pojavnosti proljeva kod djece. Dojilja koja je dobila putnički proljev ne treba prestati dojiti, ali treba piti mnogo više tekućine te pojačano održavati higijenu.

Posebne preporuke za trudnoću i putovanje

Rutinska imunizacija
Zbog teoretskog rizika koji majčino cijepljenje predstavlja za fetus rizici i dobrobiti svakog cijepljenja trebaju se pozorno odvagati. U idealnom slučaju sve trudnice su već prije trudnoće obavile sva potrebna cijepljenja. Općenito, trudnice bi trebale izbjegavati živa cjepiva te izbjegavati začeće unutar tri mjeseca nakon primanja takvog cjepiva. Ipak, nije prijavljen štetni učinak na fetus nakon slučajne primjene takvih cjepiva trudnicama.

Di-Te (Difterija-Tetanus)
Kombinacija diftherija-tetanus cjepiva potrebna je ako trudnica nije imunizirana u zadnjih deset godina, a preporučuje se dati u drugom ili trećem tromjesečju trudnoće.

Mo-Ru-Pa (Ospice-Rubeola-Zaušnjaci)
Cjepivo protiv ospica, kao i Mo-Ru-Pa kombinacija jest živo virusno cjepivo koje je kontraindicirano (ne preporučuje se) u trudnoći. Zbog povećane učestalosti ospica u djece zemalja u razvoju te zbog velike zaraznosti te bolesti i potencijalnih ozbiljnih posljedica za odrasle trudnicama koje nisu imunizirane preporučuje se odgoditi putovanje do iza poroda kad se cjepivo može dati bez rizika. Ukoliko trudnica ima dokumentirani kontakt s ospicama potrebno je dati imunoglobulin unutar perioda od 6 daan kako bi se spriječila bolest.

Poliomijelitis
Trudnici je potrebna zaštita od poliomijelitisa. Paralitička bolest se češće javlja ako se infekcija razvije za vrijeme trudnoće. Anoksično fetalno oštećenje (oštećenje fetusa zbog manjka kisika) također se može javiti i ima 50% smrtnost kad se infekcija dogodi u novorođenačkom radoblju. Ako prethodno nije imunizirana trudnica bi trebala dobiti barem dvije doze cjepiva prije putovanja (u razmaku od mjesec dana). Iako je to živi virus, oralno cjepivo protiv poliomijelitisa se preporučivalo u prošlosti kad je bila potrebna trenutna zaštita. Nema dokaza o štetnom učinku inaktiviranog polio cjepiva za trudnice niti za fetus u razvoju. Ipak je poželjno izbjegavati ovo cjepivo kod trudnica osim ako je potrebna brza zaštita. Dojenje ne utječe na brzu zaštitu ovim cjepivom.

Hepatitis B
Hepatitis B cjepivo može s eprimiti tijekom trudnoće. Trudnice koje namjeravaju putovati, a nisu cijepljene prethodno se trebaju posavjetovati s liječnikom.

Gripa
Cjepivo protiv gripe i pneumokoka potrebno je dati trudnicama koje imaju kronične bolesti ili plućne probleme. Općenito bi ženama s težim dugotrajnim bolestima trebalo savjetovati da ne putuju u nerazvjene zemlje tijekom trudnoće.

Imunizacije povezane s putovanjima tijekom trudnoće

Žuta groznica
Cjepivo protiv žute groznice ne bi se trebalo dati trudnici osim ako je putovanje u endemična ili epidemična područna neizbježno. U ovim se slučajevima cjepivo može dati. Iako postoji zabrinutost nakon primjen ovog cjepiva trudnicama nisu prijavljene prirođene abnormalnosti. Ukoliko se putuje ili presjeda u zemlji u kojoj žuta groznica nije trenutna prijetnja, ali zemlja zahtijeva cijepljenje, trudnica treba nositi liječnički dokumentaciju s potvrdom o oslobađanju ove potrebe. Trudnicama s eopćenito savjetuje odlaganje putovanja do iza poroda u područja gdje postoji opasnost zaraze od žute groznice. Dojilje s djecom također bi trebale odgoditi putovanje jer se dijete ne može imunizirati zbog opasnosti od upale mozga (encefalitis) povezane s cjepivom.

Hepatitis A
Trudnice bez imuniteta za hepatitis A virus (HAV) trebaju zaštitu prije putovanja u zemlje u razvoju. HAV infekcija obično nije teža tijekom trudnoće i ne utječe na njen ishod.
Ipak, postoje izvješća o akutnoj fulminantnoj bolesti kod trudnica u trećem tromjesečju kad je također povećan rizik za prijevremeni porod i smrt fetusa. Ovi su slučajevi opsani kod žena iz zemalja u razvoju i mogli bi biti povezani s pothranjenošću. HAV se rijetko prenosi na fetus, ali s emože dogoditi tijekom bnoravka virusa u krvi (viremija) ili zagađenjem stolicom pri porodu. Imunoglobulin, protutijelo, učinkovit je u sprječavanju HAV infekcije, ali HAV cjepivo daje potpuniju i dužu zaštitu. Učinak ovog inaktiviranog virusnog cjepiva na fetalni razvoj nije poznat, ali metoda prozvodnje cjepiva slična je kao i kod inaktiviranog polio cjepiva koji se smatra sigurnim za vrijeme trudnoće.

Tifusna groznica
Sigurnost oralnog Ty21a tifusnog cjepiva nije poznata. Ipak je Vi kapsularno polisaharidno cjepivo (ViCPS) prvi izbor tijekom trudnoće jer je inaktivirano i zahtijeva samo jednu injekciju. Bez obzira na cjepivo koje se namjerava primijeniti potrebno je odvagnuti učinkovitost cjepiva (70%) i rizik od bolesti.

Meningokokni meningitis
Polivalentno cjepivo protiv meningokoknog meningitisa moće s eprimijeniti tijekom trudnoće ako žena odlazi u područje gdje postoji epidemija ove bolesti.
Istraživanja ovog cjepiva tijekom trudnoće nisu pokazala nežljene učinke kod trudnica niti kod novorođenčadi. Prema istraživanjima o primjeni meningokoknog cjepiva i drugih polisaharidnih cjepiva tijekom trudnoće nije potrebno mijenjati preporuke o cijepljenju meningokoknim cjepivom za vrijeme trudnoće.

Bjesnoća
Cjepiva bjesnoće uzgojena na staničnim kulturama mogu se dati tijekom trunoće kao prfilaksa prije ili nakon izloženosti bolesti.

Japanski encefalitis
Nema dostupnih informacija o sigurnosti cjepva protiv japanskog encefalitisa tijekom trudnoće. Ne bi se trebalo rutinski davati tijekom trudnoće, osim ako žena treba ostati u području visokog rizika. Ukoliko nije neizbježno, putovanja u takva područja treba odgoditi.

Razno
Bacille Calmette-Guerin (BCG) cjepivo za sprječavanje tuberkuloze teoretski može uzrokovati diseminiranu bolest i na taj način pogoditi fetus. Stoga se ovo cjepivo za vrijeme trudnoće ne preporučuje. Kožno testiranje na izloženost tuberkulozi preporučljivo je obaviti prije i nakon putvanja kad se radi o visokom riziku.

Malarija tijekom trudnoće
Ako trudnica oboli od malarije zanntno je povećan pobol i smrtnost majke i djeteta. Trudnice bi trebale izbjegavati putovanja u malarična područja ako je ikako moguće. Budući nijedan antimalarični lijek nije 100% učinkovit, ako trudnica putuje u malarična područja treba primjenjivati osobne mjere zaštite: od sumraka do jutra treba ostati u zatvorenom prostoru, a ako treba izaći preporučljivo je nositi odjeću svijetlih boja, duge suknje i hlače te duge rukave te čarape i cipele. Trebaju spavati u klimatiziranim prostorima ili koristiti zaštitu za prozore te mreže za krevete natopljene repelentima. Kućni sprejevi, aparati i lampe također se koriste u borbi protiv komaraca. Nanošenje na kožu repelenata koji sadrže N,N-dietilmetatoluamid u koncentracijama većim od 35% kao što se preporučuje odraslima za vrijeme trudnoće treba ograničiti. Dojilje trebaju dobro isprati repelent s ruku i grudi prije dojenja.

Trudnice koje putuju u područja gdje nije zabilježena otpornost na klorokin uzročnika malarije, Plasmodium falciparum, taj se lijek koristi za profilaksu bez dokumentiranog povećanja porođajnih defekata. Trudnicama koje putuju u područja gdje je Plasmodium falciparum otporan na klorokin preporučuje se za profilaksu meflokin tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Prema dosadašnjem iskustvu meflokin u prvom tromjeečju trudnoće ne uzrokuje znčajno povećanje spontanih pobačaja i prirođenih malformacija. Budući klorokin i meflokin nisu povezani s prirođenim defektima nema potrebe da žene koje planiraju trudnoću čekaju određeni period vremena nakon njihove uporabe da bi začele.
Međutim, ukoliko žena ili liječnik žele smanjiti količinu antimalaričnog lijeka u tijelu prije začeća u slijedećoj tablici su navedena poluvremena odabranih antimalaričnih lijekova. Nakon 2, 4 i 6 poluživota otprilike 25%, 6% i 2% lijeka ostaje u tijelu.

Dojilje bi trebale uzeti uobičajenu antimalaričnu dozu primjerenu odraslima i području u koje se putuje. Udio lijeka koji se izlučuje u mlijeku neće zaštititi dijete od malarije. Stoga i dojeno dijete treba uzimati odgovarajuću profilaksu. Svaka trudnica koja na putovannu oboli od malarije nakon povratka treba biti liječena kao hitan slučaj. Žene koje u boravile u području s klorokin-otpornim Plasmodium falciparum treba liječiti kao da su zaražene uzročnikom otpornim na klorokin. Zbog ozbiljnosti bolesti potrebno je dati kinin ili intravenski kinidin, a nakon toga Fansidar ili čak doksiciklin unatoč zabrinutosti o mogućem utjecaju na plod. Potrebno je često mjerenje glukoze i pažljivo praćenje ravnoteže tekućine u organizmu pa je stoga često potreban boravak na intentivnoj njezi.

Priredila: dr. med. Livia Puljak

Izvor informacija: www.cdc.gov