Kao što mu ime kaže, sinusitis je naziv za upaljene sinuse, jedne od najneugodnijih komplikacija prehlade i gripe.
S unutrašnje strane nosa leži mukozna membrana, koja ima značajnu ulogu u mehanizmu nastanka bolesti. U određenim uvjetima nosna mukozna membrana otekne i zadeblja. To se najčešće događa nakon početka obične prehlade, ili alergijskog rinitisa (kao reakcije nosne sluznice na npr. pelud), ali može i zbog nagle promjene tlaka zraka kod avioputnika ili ronioca.
Nakon što sluznica oteče, ona posljedično blokira malene otvore najčešće frontalnih (čeonih) sinusa, te u njima nastaju idealni uvjeti za razvoj i umnožavanje tamo prisutnih bakterija.
Ukoliko napadi akutnog sinusitisa postanu učestali i dugotrajni, prilježeća sinusna membrana posljedično zadeblja i postaje hipersenzitivna i za relativno male iritanse, kao što su dim cigareta, gusta magla ili smog te čak prezačinjena hrana. Napadaji sinusitisa stoga postaju učestaliji i bolest postaje teže kontrolirati.

Simptomi sinusitisa ovise kako o jačini same infekcije, tako i o zahvaćenosti samih sinusa.
Kod akutnog oblika sinusitisa tako je često zbog nakupljanja velike količine gnoja u njima prisutna intenzivna bolnost. Uglavnom je prisutna i visoka temperatura (često iznad 38 C), te se oboljeli osjeća vrlo loše.
Kod kroničnog je sinusitisa bol često prigušena, ali je dugotrajnija i teže se gubi liječenjem.

Frontalni sinusitis boli iznad obrva, ali je kod njega često prisutna i glavobolja ujutro, nakon buđenja, koja se lako može zamijeniti za migrenu ili neki drugi uzrok. Etmoidni sinusitis bol uzrokuje najčešće pri pomicanju očnih jabučica dok maksilarni uzrokuje bol u području jagodične kosti. Sfenoidni sinusitis karakteriziran je dugotrajnim cijeđenjem gnoja preko stražnje strane vrata, što se lijepo može uočiti pregledom grla kod liječnika. Ovaj blagi, ali dugotrajni iscjedak može uzrokovati iritaciju na kašalj, osobito u manje djece, te ponekad i plućne komplikacije uslijed unosa patogena.

Najčešća forma u svijetu je maksilarni sinusitis, a jedan od uzroka njegovog nastanka je i karijes na nekom od gornjih zubi ili pak fraktura gornje čeljusti.

Liječenje sinusitisa najviše se oslanja na dvije skupine lijekova: antibiotike te protuupalne analgetike iz skupine nesteroidnih antireumatika, u što uključujemo acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol i sl.), paracetamol (Panadon i sl.), ibuprofen (Brufen i sl.) i još neke.
Također pri liječenju sinusitisa vrlo važnu ulogu imaju i nosne kapi, koje funkcioniraju tako što smanjuju kongestiju i upalu nosne sluznice, te time omogućuju poboljšanje prohodnosti samih sinusa. Stoga ih se nikako ne smije zaboraviti u terapiji sinusitisa, no njihovo korištenje treba ograničiti na najviše 4 dana, te kod osoba koje ih ne podnose.
U težim je slučajevima bolesti uputno izvršiti detaljniji pregled kod liječnika otorinolaringologa.

autor: dr.med. Ivo Knezović