09.08.2002. Pušenje tijekom trudnoće može povećati rizik za razvijanje autizma kod djece.

Švedski istraživači su proučavali podatke 2 000 djece, i pronašli su da su majke koje su redovito pušile bile u 40% većem riziku da imaju autističko dijete.

Dr. Christina Hultman sa odjela za epidemiologiju na "Karolinska Institutet", Štokholm, navodi da su već postojale pretpostavke o povezanosti rasta fetusa u maternici i autizma.

Znanstvenici su istražili i povezanost usporenog intrauterinog rasta s nekim drugim psihijatrijskim poremećajima, poput šizofrenije i anoreksije nervoze. Rezultati su pokazali da bi veza mogla postojati.

Pušenje
Isto kao što je pušenje jedan od faktora koji utječe na rast fetusa, također su i majčino porijeklo (geografska regija) i dob majke pri porođaju uvršteni u faktore koji utječu na rast fetusa.

Iznenađenje je bila činjenica da se pušenje pokazalo kao nezavisni faktor u ranoj trudnoći za autizam.

Dr. Hultman navodi da su prijašnje studije na životinjama pokazale da izlaganje zametka u maternici nikotinu može imati psihičke učinke i može dovesti do poremećaja u funkcioniranju mozga.

Autizam je razvojni poremećaj koji pogađa način na koji neka osoba komunicira s okolinom, odnosno drugim ljudima.

Osobe s autizmom ne mogu komunicirati s drugim osobama, osim toga imaju problema s poimanjem svijeta u cjelini.

Zbog svega toga, sposobnost za stvaranje odnosa i prijateljstava je teško oštećeno, a imaju i problema sa razumijevanjem tuđih emocija.

Autizam je četo povezan i s poremećajima učenja.

Potrebna su daljnja istraživanja
Dr. Hultman navodi da su sada potrebna daljnja istraživanja da bi se odvojio učinak i rizik od pušenja od eventualnog utjecaja okoline i genetskog nasljeđivanja.

Prema ovoj studiji, žene koje su pušile tijekom trudnoće bile su u 1.4 puta većem riziku da imaju dijete s problemom autizma, u odnosu na žene koje nisu pušile.

Nezavisni stručnjaci navode da je razlika u riziku premala, i da su potrebe daljnje studije da bi se dokazale ili opovrgle ove tvrdnje.

Danas se smatra da je ipak najvažnija pretpostavka za razvijanje bolesti genetsko nasljeđe. Ipak, to ne isključuje i druge moguće rizike, stoga su potrebna daljnja ispitivanja kako bi se odredili mogući okolišni faktori na razvijanje bolesti.