14.10.2002. Rezultati studije rađene ispitivanjem Japanskih radnika sugeriraju da je koncentracija urične (mokraćne) kiseline u krvi vjerojatan pokazatelj rasta tjelesne težine i porasta krvnog tlaka povezanog s težinom.

Kazuko Masuo i kolege sa Medicinskog fakulteta u Osaki proveli su petogodišnju kohortnu studiju na 433 mlada Japanca normalne tjelesne težine. Ispitivan je indeks tjelesne mase (BMI; računa se tako što se težina u kg podijeli sa visinom u metrima na kvadrat), postotak nakupljanja sala, krvni tlak, koncentracija urične kiseline u krvi natašte, inzulin, kolesterol, trigliceridi te još nekoliko uobičajenih pokazatelja.

Početkom ispitivanja indeks tjelesne mase iznosio je 21.8 ą 2.1 kg/m2, a krvni tlak bio je manji od 130/85mmHg. Porast krvnog tlaka i tjelesne težine unutar pet godina je registriran u više od 10% ispitanika.
Krvni je tlak porastao u 13%, a težina u 17% ispitanika. Međutim, povišenje krvnog tlaka dogodilo se čak u 53% ispitanika kojima je porasla tjelesna težina.

Osobe koje su dobile na težini u tih pet godina imale su pri početku studije viši krvni tlak, puls, nivo mokraćne kiseline i noradrenalina od ispitanika koji nisu dobili na težini.

Također, u onih osoba koje su dobile na težini u tih pet godina ujedno se povećao BMI, krvni tlak, mokraćna kiselina, ukupni kolesterol, trigliceridi, noradrenalin, inzulin te leptin.
Ispitanici u kojih se razvila hipertenzija zbog debljine imali su na početku studije povećane koncentracije mokraćne kiseline nego ispitanici koji su se udebljali ali bez povišenja krvnog tlaka.

Na kraju, možemo zaključiti da su povećanje indeksa tjelesne težine (BMI; p=.007), te noradrenalina (p=.019) i urične kiseline (p=.007) značajni i signifikantni pokazatelji povišenja krvnog tlaka.

Referenca: Doctor`s Guide, www.docguide.com